DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 122 <-- 122 --> PDF |
gućio i J. Pančiću da u Mlecima, 1862. god., izda knjigu »Plante serbica aut nove «. Međutim u popisu literature ne nalazi se N. T. H o s t, Kastavac rođen u Rijeci, koji se uz ostalo posebno bavio i opisivanjem austrijskih vrba- iako se inače niz sinonimnih naziva danih po Hostu nalazi u ovom radu. 2. Peti svezak Radova sadrži dese! priloga. Od tih navodimo: — prikaz nekih učinaka požara na visoke šume kestena i kitnjaka u zoni Castanetuma (po Pavariju), — analiza i ocjena ekološke strukture reliktne šume hrasta lužnjaka u pokrajini Venecija (površina 2,5 ha), — o primjeni Tarifa Algana, Schaeffera i Cokla (2 članka), — o novom penemometru za utvrđivanje geoloških karakteristika poljoprivrednih i šumskih tala, i — istraživanja o razlikama crnike (Quercus ilex L.) s raznih lokaliteta. Posljednji rad je zapravo treći dio prikaza rezultata tih istraživanja i prethod 2 P. S o 1 i ć : Prinos valorizaciji djela Nicolausa Thomasa HOSTA. Hortikultura, 1987, br. 3—4. no je saopćenje o razvoju dvogodišnjih biljaka crnike uzgojenih u rasadniku. Predmet istraživanja je razvoj sadnica sa 46 lokaliteta (provenijencija) sjemena (žira) česmine. Od rezultata donosimo samo podatke za visinu stabljike i dužine korijenja. U prvoj godini dužina stabljike kretala se iz pojedinih lokaliteta između 6,40 i 16,12 cm time, da su ispod 10 cm bile biljke iz deset lokaliteta. Dužina korijenja kretala se između 19,78 i 30,36 cm. Druge godine mjerene sadnice imale su visinu stabljike između 9,82 i 29,78 cm a dužina korijenja između 23,82 i 35,63 cm. Zanimljivo je, da su biljke lokaliteta 19, koje su u prvoj godini bile najniže (6,40 cm) druge godine porasle za više od dvostruko (na 13,76 cm) dok one u prvoj godini najjače (lokalitet 41) imale su visinski prirast ođ cea 50% tj. od 16,12 cm narasle su na samo 25,41 cm. Kod prvih je također i prirast korijenja bio jači nego kod drugih.:; Oskar Piškorić 3 Da visina jednogodišnjih biljaka nije mjerodavna i za kasniji rast utvrdio sam kod veza (Ulmus effusa Wild.) o čemu slijedi prikaz u šumarskom listu. |