DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 120 <-- 120 --> PDF |
imisija, osobito sadržaja sumpora u dizeluljima, upotreba bezolovnog benzina kao i novi propisi o načinu loženja malih peći. Od svih se tih uredbi očekuje da će se do 1995-e g. — u usporedbi s 1982-om — postići smanjenje NO. imisija za 30%. Tim će SR Njemačka i dalje biti prethodnica o ograničenju imisija u EZ, a i internacionalno. Savezni organi SRNj daju ogromne svote za »poboljšanje poljoprivrednihšumskih površina te zaštitu obala«, oko 67 mil. DEM. Tako će se gnojidba šuma mineralnim gnojivima sufinancirati s 80% (!!). To gnojenje, navodi izvještaj, ne može ukloniti uzroke oštećenja, ali će pridonijeti da se hranidbeno stanje šumskih tala poboljša, a tim i otpornost ekosistema-šuma. U tabelama 1 i 2 prikazana su oštećenja po vrstama šumskog drveća te oštećenja po stupnjevima intenziteta. Oštećenja šuma po vrstama drveća (skala oštećenja 1—4) Tablica 1 Površina te vrste 1985 1986 1987 1988 1000 ha Smreka Bor Jela Bukva Hrast Ostalo 2884 1468 172 1256 625 983 52,2% 57,5% 87,3"/,) 54,6% 55,3% 30,6% 54,1% 54,0% 82,9% 60,1% 60,7% 34,2% 48,9% 49,6V,, 79,0% 65,7% 64,5% 36,7% 48,8% 53,4% 73,0% 63,4a/o 69,6%´ 33,2% UKUPNO 7388 51,9% 53,7% 52,3% 52,4%. Oštećenja šuma po skali šteta ("/« ukupne površine) U skali ocjena: 1: lako oštećena, 3: jako oštećena 2: srednje oštećena 4: osušila Tablica 2 1984 1985 1986 1987 1988 Bez šteta 49,8% 48,1% 46,3% 47,7% 47,6:´/o Stupanj 1 32,9% 32,7:,/o 34,8% 35,0% 37,3% Stupanj 2 15,8% 17,0% 17,3% 16,2% 13,8% Stupanj 3 i 4 1,5% 2,2% 1,6% 1,1% 1,3% Sveukupne štete 1 -— 4 50,2% 51,9% 53,7% 52,3% 52,4% Naš komentar: Kako se iz tabele 2 vidi, dva najjača stupnja oštećenja, 3 i 4, i dalje su vrlo malo zastupani, variraju u razdoblju 1985—1988 od 1,1 — 2,2´%. Iz ovih podataka izlazi da je sušaca još manje, dakle stupnja oštećenja 4, toliko ih se gotovo može naći i u sastojinama koje nisu imisijajna zahvaćene. Valja naglasiti da više zabrinjavaju stupnjevi 3 i 4 jer oni ukazuju da realno postoje oštećenja i to ne samo od štetnih imisija, nego i mnogih ostalih uzroka. Ohrabrujuće je u izvještaju što iznosi da se u dosta slučajeva vidi oporavak baš takvih stabala, prvenstveno smanjenjem imisija, ali i drugim mjerama. Prof. J. Kišpatić |