DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 119 <-- 119 --> PDF |
IZ INOZEMSTVA ZDRAVSTVENO STANJE ŠUMA U SR NJEMAČKOJ U 1988. GODINI Poznato je da se procjena zdravstvenog stanja šuma u SR Njemačkoj provodi svake godine s tim da postoji vrlo velik broj opažačkih stanica s osobljem koje je podučeno kako se po već unaprijed dogovorenoj metodici ocjenjuje stupanj oštećenja. Baš ta jedinstvena metodika, ogroman broj procjenjivača i mjesta- lokacija gdje se ocjene vrše, znak je pouzdanosti svake godine izdanih izvještaja. Raspolažemo skraćenim ovogodišnjim izvještajem o zdravstvenom stanju šuma u SR Njemačkoj u 1988. g. i to iz časopisa »Chemie und Technik in Landwirtschaf´t «, 12/1988. Izvještaj je izdan od Saveznog ministarstva prehrane, poljoprivrede i šumarstva. Uvjereni smo da je to od interesa za čitaoce. U prosjeku uzevši, zdravstveno se stanje šuma u SRNJ ove goine nije bitno promijenilo. Površina na kojoj postoje jača ili slabija oštećenja pokriva sada 52% sveukupne površine pod šumom. Srednja i jaka oštećenja snizila su se na 2%, tako- da sada zauzimaju površinu oko 15%. Međutim, naglašeno je u izvještaju, nema još uvjeta da bi se moglo misliti da je to poboljšanje neko opće stanje. Stoga će Savezno ministarstvo i dalje dosljedno provoditi zaštitnu politiku, posebno u pogledu imisija. Nastaviti će se striktno paziti na propise, ograničenja te redukcije štetnih imisija, dosljedno provoditi šumsko-uzgojne mjere te pojačati neophodno poitrebnu međunarodnu suradnju. Prema podacima u izvještaju, u 1988. g. očito se je poboljšalo zdravstveno stanje jele, a nešto manje i smreke te bukve. Naprotiv, oštećenja su se pojačala kod bora i, još više, kod hrasta koji sada pokazuje na 70% površina slabija ili jača oštećenja. Uspoređeno s općim stanjem u državi, smanjila su se srednja i jaka oštećenja u Bavarskoj, Baden-Wurttembergu i Schleswig-Holsteinu (za 3%), a isto za 3% štete su povećane u Donjoj Saskoj. Većina starijih sastojina u Sredogorju i u Alpama zabrinjava i dalje. Naprotiv, u bavarskim Alpama, Schvvarzwaldu i oko područja Rhon poboljšanja su očita. U Harz gorju stanje se pogoršava i dalje. Vrlo je kritična situacija na vrhovima Sredogorja i Harza, gdje se već sada računa da će se osušiti sastojine na više tisuća hektara. Istaknuto je da se je slanje u južnoj Njemačkoj znatno popravilo (a tamo je i prvo počelo) i to u mnogim šumskim područjima. U vezi s tim izvještaj ističe: »Baš se ove godine jasru> pokazuje da razvoj oštećenja šuma ne teče u svim područjima jednosmjerno, nego da čak i jako oštećena starija stabla mogu regenerirati, čim im se poboljšaju uvjeti rasta.« To općenito pruža nadu da će se stanje popraviti budu li se sve mjere predostrožnosti uredno´ i dosljedno provodile. Situacija šuma u Donjoj Saskoj posebno zabrinjava. Izvještaj smatra da se ta početna poboljšanja posljedica već poduzetih protumjera te da će se štetne imisije i dalje smanjivati tim više jer su stariji propisi iz 1983-e g. dopunjavani novim u 1986-oj. Istaknuto je značenje smanjenja |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 120 <-- 120 --> PDF |
imisija, osobito sadržaja sumpora u dizeluljima, upotreba bezolovnog benzina kao i novi propisi o načinu loženja malih peći. Od svih se tih uredbi očekuje da će se do 1995-e g. — u usporedbi s 1982-om — postići smanjenje NO. imisija za 30%. Tim će SR Njemačka i dalje biti prethodnica o ograničenju imisija u EZ, a i internacionalno. Savezni organi SRNj daju ogromne svote za »poboljšanje poljoprivrednihšumskih površina te zaštitu obala«, oko 67 mil. DEM. Tako će se gnojidba šuma mineralnim gnojivima sufinancirati s 80% (!!). To gnojenje, navodi izvještaj, ne može ukloniti uzroke oštećenja, ali će pridonijeti da se hranidbeno stanje šumskih tala poboljša, a tim i otpornost ekosistema-šuma. U tabelama 1 i 2 prikazana su oštećenja po vrstama šumskog drveća te oštećenja po stupnjevima intenziteta. Oštećenja šuma po vrstama drveća (skala oštećenja 1—4) Tablica 1 Površina te vrste 1985 1986 1987 1988 1000 ha Smreka Bor Jela Bukva Hrast Ostalo 2884 1468 172 1256 625 983 52,2% 57,5% 87,3"/,) 54,6% 55,3% 30,6% 54,1% 54,0% 82,9% 60,1% 60,7% 34,2% 48,9% 49,6V,, 79,0% 65,7% 64,5% 36,7% 48,8% 53,4% 73,0% 63,4a/o 69,6%´ 33,2% UKUPNO 7388 51,9% 53,7% 52,3% 52,4%. Oštećenja šuma po skali šteta ("/« ukupne površine) U skali ocjena: 1: lako oštećena, 3: jako oštećena 2: srednje oštećena 4: osušila Tablica 2 1984 1985 1986 1987 1988 Bez šteta 49,8% 48,1% 46,3% 47,7% 47,6:´/o Stupanj 1 32,9% 32,7:,/o 34,8% 35,0% 37,3% Stupanj 2 15,8% 17,0% 17,3% 16,2% 13,8% Stupanj 3 i 4 1,5% 2,2% 1,6% 1,1% 1,3% Sveukupne štete 1 -— 4 50,2% 51,9% 53,7% 52,3% 52,4% Naš komentar: Kako se iz tabele 2 vidi, dva najjača stupnja oštećenja, 3 i 4, i dalje su vrlo malo zastupani, variraju u razdoblju 1985—1988 od 1,1 — 2,2´%. Iz ovih podataka izlazi da je sušaca još manje, dakle stupnja oštećenja 4, toliko ih se gotovo može naći i u sastojinama koje nisu imisijajna zahvaćene. Valja naglasiti da više zabrinjavaju stupnjevi 3 i 4 jer oni ukazuju da realno postoje oštećenja i to ne samo od štetnih imisija, nego i mnogih ostalih uzroka. Ohrabrujuće je u izvještaju što iznosi da se u dosta slučajeva vidi oporavak baš takvih stabala, prvenstveno smanjenjem imisija, ali i drugim mjerama. Prof. J. Kišpatić |