DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 119     <-- 119 -->        PDF

IZ INOZEMSTVA


ZDRAVSTVENO STANJE ŠUMA U SR NJEMAČKOJ U 1988. GODINI


Poznato je da se procjena zdravstvenog stanja šuma u SR Njemačkoj provodi
svake godine s tim da postoji vrlo velik broj opažačkih stanica s osobljem
koje je podučeno kako se po već unaprijed dogovorenoj metodici ocjenjuje stupanj
oštećenja. Baš ta jedinstvena metodika, ogroman broj procjenjivača i mjesta-
lokacija gdje se ocjene vrše, znak je pouzdanosti svake godine izdanih
izvještaja.


Raspolažemo skraćenim ovogodišnjim izvještajem o zdravstvenom stanju
šuma u SR Njemačkoj u 1988. g. i to iz časopisa »Chemie und Technik in Landwirtschaf´t
«, 12/1988. Izvještaj je izdan od Saveznog ministarstva prehrane, poljoprivrede
i šumarstva. Uvjereni smo da je to od interesa za čitaoce.


U prosjeku uzevši, zdravstveno se stanje šuma u SRNJ ove goine nije bitno
promijenilo. Površina na kojoj postoje jača ili slabija oštećenja pokriva sada
52% sveukupne površine pod šumom.


Srednja i jaka oštećenja snizila su se na 2%, tako- da sada zauzimaju površinu
oko 15%. Međutim, naglašeno je u izvještaju, nema još uvjeta da bi se moglo
misliti da je to poboljšanje neko opće stanje. Stoga će Savezno ministarstvo
i dalje dosljedno provoditi zaštitnu politiku, posebno u pogledu imisija. Nastaviti
će se striktno paziti na propise, ograničenja te redukcije štetnih imisija,
dosljedno provoditi šumsko-uzgojne mjere te pojačati neophodno poitrebnu međunarodnu
suradnju.


Prema podacima u izvještaju, u 1988. g. očito se je poboljšalo zdravstveno
stanje jele, a nešto manje i smreke te bukve. Naprotiv, oštećenja su se pojačala
kod bora i, još više, kod hrasta koji sada pokazuje na 70% površina slabija ili
jača oštećenja. Uspoređeno s općim stanjem u državi, smanjila su se srednja
i jaka oštećenja u Bavarskoj, Baden-Wurttembergu i Schleswig-Holsteinu (za 3%),
a isto za 3% štete su povećane u Donjoj Saskoj. Većina starijih sastojina u
Sredogorju i u Alpama zabrinjava i dalje. Naprotiv, u bavarskim Alpama, Schvvarzwaldu
i oko područja Rhon poboljšanja su očita. U Harz gorju stanje se pogoršava
i dalje. Vrlo je kritična situacija na vrhovima Sredogorja i Harza, gdje se
već sada računa da će se osušiti sastojine na više tisuća hektara.


Istaknuto je da se je slanje u južnoj Njemačkoj znatno popravilo (a tamo
je i prvo počelo) i to u mnogim šumskim područjima. U vezi s tim izvještaj ističe:
»Baš se ove godine jasru> pokazuje da razvoj oštećenja šuma ne teče u
svim područjima jednosmjerno, nego da čak i jako oštećena starija stabla mogu
regenerirati, čim im se poboljšaju uvjeti rasta.« To općenito pruža nadu da će
se stanje popraviti budu li se sve mjere predostrožnosti uredno´ i dosljedno
provodile.


Situacija šuma u Donjoj Saskoj posebno zabrinjava.
Izvještaj smatra da se ta početna poboljšanja posljedica već poduzetih protumjera
te da će se štetne imisije i dalje smanjivati tim više jer su stariji propisi
iz 1983-e g. dopunjavani novim u 1986-oj. Istaknuto je značenje smanjenja




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 120     <-- 120 -->        PDF

imisija, osobito sadržaja sumpora u dizeluljima, upotreba bezolovnog benzina
kao i novi propisi o načinu loženja malih peći. Od svih se tih uredbi očekuje
da će se do 1995-e g. — u usporedbi s 1982-om — postići smanjenje NO. imisija
za 30%. Tim će SR Njemačka i dalje biti prethodnica o ograničenju imisija u
EZ, a i internacionalno.


Savezni organi SRNj daju ogromne svote za »poboljšanje poljoprivrednihšumskih površina te zaštitu obala«, oko 67 mil. DEM. Tako će se gnojidba šuma
mineralnim gnojivima sufinancirati s 80% (!!). To gnojenje, navodi izvještaj, ne
može ukloniti uzroke oštećenja, ali će pridonijeti da se hranidbeno stanje šumskih
tala poboljša, a tim i otpornost ekosistema-šuma.


U tabelama 1 i 2 prikazana su oštećenja po vrstama šumskog drveća te oštećenja
po stupnjevima intenziteta.


Oštećenja šuma po vrstama drveća


(skala oštećenja 1—4) Tablica 1
Površina
te vrste 1985 1986 1987 1988
1000 ha
Smreka
Bor
Jela
Bukva
Hrast
Ostalo
2884
1468
172
1256
625
983
52,2%
57,5%
87,3"/,)
54,6%
55,3%
30,6%
54,1%
54,0%
82,9%
60,1%
60,7%
34,2%
48,9%
49,6V,,
79,0%
65,7%
64,5%
36,7%
48,8%
53,4%
73,0%
63,4a/o
69,6%´
33,2%
UKUPNO 7388 51,9% 53,7% 52,3% 52,4%.


Oštećenja šuma po skali šteta ("/« ukupne površine)


U skali ocjena: 1: lako oštećena,
3: jako oštećena


2:
srednje oštećena 4: osušila
Tablica 2
1984 1985 1986 1987 1988


Bez šteta 49,8% 48,1% 46,3% 47,7% 47,6:´/o
Stupanj 1 32,9% 32,7:,/o 34,8% 35,0% 37,3%
Stupanj 2 15,8% 17,0% 17,3% 16,2% 13,8%
Stupanj 3 i 4 1,5% 2,2% 1,6% 1,1% 1,3%


Sveukupne
štete 1 -— 4 50,2% 51,9% 53,7% 52,3% 52,4%


Naš komentar: Kako se iz tabele 2 vidi, dva najjača stupnja oštećenja, 3 i
4, i dalje su vrlo malo zastupani, variraju u razdoblju 1985—1988 od 1,1 — 2,2´%.
Iz ovih podataka izlazi da je sušaca još manje, dakle stupnja oštećenja 4, toliko
ih se gotovo može naći i u sastojinama koje nisu imisijajna zahvaćene. Valja
naglasiti da više zabrinjavaju stupnjevi 3 i 4 jer oni ukazuju da realno postoje
oštećenja i to ne samo od štetnih imisija, nego i mnogih ostalih uzroka.
Ohrabrujuće je u izvještaju što iznosi da se u dosta slučajeva vidi oporavak baš
takvih stabala, prvenstveno smanjenjem imisija, ali i drugim mjerama.


Prof. J. Kišpatić