DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 116     <-- 116 -->        PDF

Zakonodavnog komiteta, obratim pažnju na pogrešnost ukidanja Saveznog ministarstva
šumarstva. Obratio sam mu pažnju na značaj negovanja šuma u našoj
državi. Dobre navike i iskustvo imaju samo Slovenci. U ostalim republikama,
kako istraživanja pokazuju, osim nešto u Hrvatskoj, nema tradicije racionalnog
iskorišćavanja i negovanja šuma. Predati u ruke komunama, t.j. lokalnim vlastima,
znači upropastiti ih. Iskustva poslednjih 40 godina, po ovom pitanju, nažalost
dokazuju da prepuštanje nege šuma lokalnim vlastima bez kontrole i učešća
organa republika i Federacije, više su škodile nego koristile šumama.«


U ime šumarstva Dalmacije na proslavi je čestitao dipl. inž. Davo r Prgi n
iznijevši ujedno današnje stanje šumarstva na tom području.


Slijedilo je izlaganje dipl. inž. Heliodora Prelesnika, direktora drniške
Kraške šumarske škole, koji je, zajedno s jedinim nastavnikom-šumarom u toj
školi dipl. inž. Nikolom Hranilovićem, dipl. inž. Oskarom Piškorićem i dipl.
inž. Davorinom Prginom bio u predsjedništvu ovog svečanog skupa.


H. Prelesnik prikazao je početak rada drniške škole 1946. godine. »Vršio sam
dužnost kotarskog šumarskog referenta u Supetru na Braču«, rekao je između
ostalog H. Prelesnik, »kad me je inž. Ilija Čolović, načelnik za šumarstvo Oblasnog
narodnooslobodilačkog odbora za Dalmaciju u Splitu, upitao, da li pristajem da
pođem za upravitelja šumarske škole koja će se osnovati u Drnišu. Pristao sam.
Od povjerenika za poljoprivredu i šumarstvo ONOO-a Mate Barbića, inače poljoprivrednog
tehničara, dobio sam nalog da obiđem gimnazije u Kninu, Sinju i
Imotskome te da u petim razredima, jer je školska godina već počela, animiram
učenike za prelaz u drnišku šumarsku školu, gdje će imati besplatan smještaj i
hranu u đačkom domu. ... U tom času zgrade nisu bile uređene niti je postojao
inventar ni za školu ni za đački dom ... pa sam ONOO-u predložio da se početak
nastave odgodi za sljedeću godinu... ali Barbić na moje veliko iznenađenje,
partizanski kratko i odlučno naredi mi da škola mora početi za nekoliko dana...
Inventar za internat stigao je tek sljedećih dana nakon što je stigao prvi učenik
(Frane Zorica iz Biograda n/m) rashodovan u šibenskoj bolnici... Nastava se odvijala
u prvo vrijeme u jednoj dvorani Mjesnog narodnog odbora, jer se daske za
i/radu klupa nalazile još u balvanima na pilani u Kninu... Prvi dođjeljeni
stručni nastavnik, tada već pedesetogodišnjak, dipl. inž. Ante Dobrić vidjevši
situaciju pobjegao je iz Drniša a došao je mladi dipl. inž. Nikola Hranilović. Za
opće predmete bili su angažirani nastavnici drniških škola.« H. Prelesnik dalje
naveo je, da je škola za ekonomiju i rasadnik dobila čak 45 ha površine i
»vrijednog poljoprivrednika Drnišanina Dušana Viličića za voditelja poljoprivrede
i rasadnika.« U prvoj školskoj godini, 1946/47, upisalo se 18 učenika a druge
1947/48., već 31 učenik od čega 11 iz kontinentalne Hrvatske, a 20 s kraškog područja
od Slovenije do Crne Gore. Osnivanjem Savezne šumarske škole za krš
nakon dvije godine prestala je djelovati ova Škola a učenici su nastavili školovanje
u Splitu. S tronućem H. Prelesnik spomenuo je »vrijednog učenika prve
generacije Krste Sumana«, koji je prilikom kupanja na školskom izletu na rijeku
Krku (Roški slap) nestao u virovima te rijeke, pa se »tako jedan izlet vesele
mladosti završio zaprepaštenjem i tugom.«
Nakon pozdrava svih prisutnih, a posebno bivših učenika splitske Šumarske
škole za krš dipl. inž. Oskar Piškorić govorio je o osnivanju i radu ove
škole. Poslove na osnivanju Škole u Saveznom ministarstvu šumarstva vodio je,
danas, dr. Miran Brinar a u Splitu dipl. inž. Peta r Matković , tada na dužnosti


506