DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 108 <-- 108 --> PDF |
OBLJETNICE BOTANIČKI VRT PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 1889—1989 Mato JURKOVIĆ* Jedno stoljeće prošlo je, otkad je 1889. godine osnovan Botanički vrt Sveučilišta u Zagrebu. Za naše Sveučil´šte značajan je to datum, budući je Botanički vrt u Zagrebu jedan od najstarijih, a po raznolikosti biljaka najbogatijih botaničkih vrtova u Jugoslaviji. Osnivač vrta bio je dr Antun Heinz , profesor botanike na zagrebačkom Sveučilištu. Po njegovoj zamisli izradio je nacrte i rukovodio izgradnjom nadvrtlar Viteslav D u r c h a n e k. Površina vrta iznosi oko 4,7 ha. Arboretum je zasnovan kao pejzažni vrt s prirodno komponiranim skupinama drveća i grmlja i krivudavim stazama, karakterističnim za vrtnu arhitekturu vremena u kojem je vrt nastao te zauzima najveći dio površine vrta. Biljnogeogral´skc skupine se nalaze u zapadnom dijelu vrta. Centralni dio zauzimaju staklenici, na koje se nadovezuje cvjetni parter. Sa zapadne strane partera, a u uzdužnoj osi parka, nalazi se okrugli bazen s vodoskokom i četiri polukružna bazena u kojima je smješteno vodeno bilje. Vodeno i močvarno bilje raste još i u dva mala umjetna jezera smještena u istočnom dijelu arboretuma te u malim, okruglim bazenima na sistematskom polju, u jugoistočnom uglu vrla. Staklenici zauzimaju površinu od 887 ni´. Deset staklenika i odgovarajući broj klijališta služi za uzgoj i prezimljavanje bilja. Botanički vrt redovno izdaje svoj katalog sjemena (Delectus seminum), koji služi za razmjenu sjemena sa drugim botaničkim vrtovima na svim kontinentima. Zbirke Botaničkog vrta znatno su povećane posljednjih godina. Uz ostalo, osobita pažnja posvećuje se uzgoju bilja koje je sakupljeno na prirodnim stojbinama u raznim krajevima Jugoslavije. Ukupno se sada uzgaja oko 10 000 vrsta i odlika. ARBORETUM Hortikulturni dio arboretuma sada broji oko 850 dendroloških vrsta i nižih taksona kao i kultivara, te se ubraja među najbogatije dendronološke kolekcije u našoj zemlji. U arboretumu Botaničkog vrta drvenasto bilje u osnovi je razvrstano po filogenetsko-sistematskoj srodnosti. Hortikulturni dio arboretuma podjeljen je na 53 polja, gdje se već godinama odnosno i više desetljeća uspješno uzgajaju mnoge vrijedne au * Mr. Mato Jurković, Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. 498 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 109 <-- 109 --> PDF |
tohtone kao i alohtone vrste drveća, grmlja i penjačica: Abies balsamea (L.) Mili., A. cephalonica Loud., A. concolor (Gord.) Engelm., A. koreana Wils., A. marocana Trabut., Calocedrus decurrens (Torr.) Florin, C. decurrens ´Aureovariegata, Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ´Glauca´, Cephalotaxusfortunei Hook., Chamaecypariš lawsoniana (Murr.) Pari., Ch. lawsoniana ´Alumii´, Ch. lawsoniana ´Ellwoodii´, Ch. lawsoniana ´Fletchcri, Ch. lawsoniana Triomf van Boskoop´, Chamaecyparis obtusa (S. et Z. Endl., Chamaecyparis pisifera (S. et Z.) Endl., Cryptomeria japonica D. Don, Cr. japonica´Compressa´, Cr. japonica ´Elegans´ Cr. japonica ´Elegans Viridis´, Cr japonica ´Vilmoriniana´, Cunninghamia lanceolata (Lamb.) Hook., Ginkgo biloba /.., Juniperus ehinensis L. Kaizuka´ J. ehinensis ´Keteleeri´, J. ehinensis ´Piitzeriana´, Juniperus foetidissima Willd., Juniperus horizontalis Moench, Juniperus squamata Lamb. ´Meyeri´, Picea abies (L.) Karst., P. abies ´Nidiformis´, P. abies ´Pendula´, P. asperata Mast., P. omorika (Panč). Purkyne, P. orientalis (L.) Link, P. pungens Engelm., Pinus banksiana Lamb., P. burigeana Zucc., P. densiflora Sieb. et Zucc., P. heldreichii Christ, P. peticeGriseb., P. ponderosa Laws., P. resinosa Ait., P. tabulaeformis Carr., P. wallichiana A. B. Jacks., Pseudolarix amabilis (Nels.) Rehd., Sciadopilysverticillata (Thunb.) Sieb. et Zucc., Sequoiadendrom giganteiun (Lindl.) Buchh., Taxodium distiehum (L.) Rich., Taxus baceata L. ´Adpressa´, T. baceata ´Hessei´, T. baceata ´Horizontalis´, Thuja oceidentalis L. ´Columna´, Th. oceidentalis ´Compacta´, Th. oceidentalis ´Malonyana´, Th. oceidentalis ´Pen: dula´, Thuja orientalis L., Thuja plicala D. Don, Thuja standishii (Gord.) Carr., Torreya californica Torr. i dr.; Acer buergerianum Miq., A. carpinifolium S. et Z., A. davidii Franch., A. palmatum Thunb., A. platanoides L., A. platanoides ´Crimson King´, A. platanoides ´Faassens Black´, A. pseudoplatanus L. ´Leopoldi´, Actinidia polygania (S. et Z.) Maxim., Aesculus điscolor Pursh., A. octandra Marsh., A. parviflora Walt., Akebia quinata (Houtt.) Dene., A. trofoliata (Thunb) Koidz., Aralia spinosa L., Arislolochia durior Hill., Asimina triloba (L.) Duri., Berberis arislata DC, B. darwinii Hook., B. edgeworthiana Schneid., B. koreana Palibin., Betula ermanii Cham., B. papyrifera March., Broussonetia kaz.inoki Sieb., B. papyrifera (L.) L´ Her., Callicar pa dichotoma (Lour.) K. Koch, C. japonica Thunb., Carya cordijormis(Wangh.) K. Koch, C. laciniosa (Michx. f.) Loud., Castanea dentala (Marsh.) Borkh., Catalpa hvbrida Spath, C. ovata G. Don, Cedrela sinensis Juss., Cercis canadensis L., Chimonanthus praecox (L.) Link., Chionanthus retusus Lindl. et Paxt., Cornus florida L., C. kousa (Buerg.) Hance., C. stolonijera Michx., Corylopsis spicata S. et Z., Corylus ehinensis Franch., Cyrillaracemiflora L., Davidia involucrata Baill., Edgeworthia papyrifera Zucc, Eucommia ulmoides Oliv., Exochorda giraldii Hesse., E. korolkowii Lav., E. racemosa (Lindl.) Rehd., Fagus grandifolia Ehrh., F. sylvatica L. ´Asplenifolia´, F. sylvatica ´Pendula´, F. sylvatica ´Roseomarginata´, Fraxinus excelsior L. ´Aurea´, F. excelsior ´Diversifolia´ F. excelsior ´Pendula´, Gleditsia japonica Miq., Gleditsia macracantha Desf., Hovenia dulcis Thunb., Hydrangea quercijolia Bartr., H. sargentiana Rehd., Ilex aquifoliuin L. ´Ferox´, P pernyi Franch., Juglans mandshurica Maxim., ./. sieboldiana Maxim., Kolkwitzia amabilis Graebn., Lespedeza bicolor Turcz., Leycesteria (ormosanaWall., Lindera benzoin (L.) BI., Liquidamber orientalis Mili., L. slvraciflua L., Liriodendron tulipijera L., Magnolia acuminala L., M. x soulangiana Soul. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 110 <-- 110 --> PDF |
— Bod., M. x soulangiana ´Alexandrina´, M. x soulangiana ´Brozzonii´, M. x soulangiana ´Lennei´, M. x soulangiana ´Rustica Rubra´, M. x soulangiana´Speciosa´, M. x soulangiana ´Picture´, M. tripetala L., Mahonia bealii (Fort.) Carr., Malus baccata (L.) Borkh., M. floribunda Van Hooulte, Nandina domestica Thunb., Orixa japonica Thunb., Ostnanthus heterophyllus (G. Don) P. S. Green, Parrotia persica (DC.) C. A. Mey., Phellodcndron amurense Rupr., Ph. chinense Schncid., Pli. japonicum Maxim., Platanus orientalis L., P. orientalis f. digiiata (Gord.) Janko, Prinsepia uniflora Batal., Prunus davidiana (Carr.) Franch., P. serrulala Lindl. ´Kanzan´, P. sandala ´Kiku- shidare-sakura´, P. serrulata ´Shirotae´, Quercus imbricaria Michx., Qu. phellos L. Robinia hispida L., R. pseudoacacia L. Tortuosa´, Securinegasuffruticosa (Pali.) Rehd., Sophora japonica L. ´Pcndula´, Sorbus discolor (Maxim.) Maxim., Spiraea canloniensis Lour. ´Lanceata´, S. chamaedrvfolia L., S. nipponica Maxim., Stranvaesia davidiana Dccne., Syringa amurensis Rupr., S. reflexa Schneid., S. ivo////´ Schneid., Tilia x flavescens A. Br., Ulmus americana L., Viburnum betulifolium Batal., V. dentatutn L., V. lentago L., V. sargetii Koehne, V. trilobum Marsh., Zanthoxylum sitnulans Hance., Zelkova serrata (Thunb.) Mak., Z. sinica Schneid i dr. DENDROLOŠKI RASADNIK S južne strane vrta između željezničkog nasipa i arboretuma nalazi se rasadnik. Ovdje se uzgaja više desetina različitih biljnih vrsta, varijeteta i kultivara koji se rijetko pojavljuju u rasadnicima, a veoma cjenjenih za potrebe uzgoja u šumarstvu i hortikulturi, kao npr.: Abies nordmanniana (Stev.) Spach, A. numidica Carr., A. pinsapo Boiss., A. pinsapo ´Glauca´, A. sibirica Ledeb., Cedrus atlantica (Endl.) Manetti, C. deodara (D. Don) G. Don, Cephalotaxus harringtonia (Forbes) K. Koch ´Fastigiata´, C. sinensis (Rehd. et Wils.) Li., Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Pari. ´Coerulea´, Ch. Lawsoniana ´Depkenii´, Ch. lawsoniana ´Golden King´, Ch. lawsoniana ´Golden Wonder´, Ch. lawsoniana ´Silver Queen´, Ch. noolkalensis (D. Don) Spach ´Compacta´, Ch. pisifera (S. et Z.) Endl. ´Filifera Nana´, Ch. pisifera´Plumosa Aurea´, Juniperus chinensis L. ´Olympia´, /. chinensis ´Stricta´, /. sabina L. ´Blue Danube´, J. squamata D. Don ´Prostrata´ /. virginiana L. ´Grey Owl´, Metasequoia glyptosiroboides Hu ct Cheng, Picea engelmannii(Parry) Engelm., P. glauca (Moench) Voss, P. glauca ´Conica´, P. mariana (Mill.) B. S. P., P. sitchensis (Bong.) Carr., Pinus flexilis James., P. mcissoniana Lamb., Taxus baccata L. ´Cheshuntensis´, T. anadcnsis Marsh., T. cuspidata S. et Z., Thuja koraiensis Nakai, Th. occidenlalis L. ´Holmstrup´, 77?. occidentalis ´Little Gem, Thujopsis dolabrata (L. f.) S. et Z., Tsitga canadensis (L.) Carr. ´Pendula´; Acer circinalum Pursh., A. grosseri Pax, A. henryi Pax, A. rubrum L.,A. rufincrve S. et Z., A. spicatum L., Aesculus chinensis Bunge., .4. glabra Wild., A. turbinata BI., Alangium platanifoliwn (S. et Z.) Hrms, Berberis diaphana Maxim., B. ilicifolia Forrest. B. oblouga (Rgl.) Schneid., B. \eithii Schneid., B. verruculosa Hemsl. et Wils., Betula davurica Pali., B. grossa S. et Z., B. populifolia Marsh., B. raddeana Trautv., Caragana sinica Rehd., Carya tomentosa Nutt., Catalpa speciosa Wardcr., Celtis australis L., C. caucasica Willd., C. tenuifolia Nutt., Cercidiphylluni magnificum (Nakai) Nakai, Cornus alternifolia L., C. controversa Hemsl., Corylopsis gotoana Mak., 500 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 111 <-- 111 --> PDF |
Cuioneaster adpressus Bois, C. franchetii Bois, Crataegus altaica (LouU.) Lgc, C. punctata Jacq ´Aurea´, Elaeagnus commutata Bernh., E. pungensThunb. var. reflexa Schneid., E. umbellata Thunb., Euonymus grandiflorusiWall., Forsythia x intermedia Zab. ´Beatrix Farrand´, Fraxinus americana L. Jlex decidua Walt., /. latifolia Thunb., Ligustrum lucidum Ait., L. sinen.se Lour., Lonicera japonica Thunb., L. korolkowii Stapfe, Philadelphus x lemoinei Lemoine ´Virginal´, Ph. schrenkii Rupr., Quercus acutissima Carruth., Qu. hass Kotschy, Qu. libani Oliv., Stachyurus chinensis Franch., S. praecox S. et Z., Syringa vulgaris L. ´Bright Centennial´, S. vulgaris ´Dappled Davvn´, S. vulgaris ´Frank Patterson´, S. vulgaris ´Krasavitsa Moskvy´, S. vulgarisPrimrose´, S. vulgaris ´Rochester´, S. vulgaris ´Sensation´, Tilia amurensis Rupr., T. henryana Szysz., T. japonica (Miq.) Simonkai i dr. B1LJNOGEOGRAFSKE SKUPINE Jugozapadno od cvjetnog partera nalazi se oko 6 m visok brežuljak na kojem su smještene biljke iz kraškog područja Hrvatske, i to većinom s Velebita, Kleka, Velike Kapele te Samoborske i Zagrebačke gore. U njegovom donjem dijelu prikazane su neke biljne zajednice, i to npr.: šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, šuma hrasta medunca i bjelograbića, šuma crnog bora i šuma munike, šuma smreke i bukve. Ovdje nalazimo mnoge vrste karakteristične za kraško područje kao npr.: proljetna crnjuša (Erica caruea L.), velecvjetni kukurijek (Helleborus macranthus Freyn), rumena iglica (Geranium sanguineum L.), veleevjetna celinščica (Prunella grandifloraJacq.), plavi i zlatni zvjezdan Aster amellus L. i A. linosyris Bernh.), obična merala (Amelanchier ovalis Med.), šumska sirišta (Gentiana asclepiadeaL.) zlatan (Lilium martagon L.), Blagajev likovac (Daphne blagayana Frey.), bodljikava veprina (Ruscus aculeatus L.), obična dunjarica (Cotoneasterinlegerrima Med.), ozimnica (Eranthis hiemalis Salisb.), šumarice (Anemone nemorosa L. i A. ranunculoides L.), primorski vrisak (Satureia montana L.), sjajna sunčanica (Helianthemum nitidum Clem.), Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana Schott.) i mnoge druge vrste. S južne strane kraške skupine je izgrađena kamenjara na kojoj je smještena submediteranska flora Jugoslavije, te planinska i predplaninska flora južnih i istočnih krajeva naše zemlje. Ovdje je našla mjesto i flora Makedonije, čija srazmjerno topla područja spadaju po florističkoj pripadnosti u Egejsku provinciju. Biljni materijal koji se na ovoj skupini uzgaja donesen je s prirodnog staništa (Učke, Gornjeg Jelenja, Risnjaka, Dinare, Mosora, Biokova, Orjena, Durmitora, Čvrsnice, Maglica, Prenja, Kopaonika itd. Od mnogih vrsta koje se uzgajaju na submediteransko-montanoj skupini navodimo samo neke: zlatan (Lilium bulbiferum L.), alpski likovac (Daphne alpina L.), bijela petoprsta (Potentilla alba L.), dušica (Satureia subspicala Vis.), ljiljan (Liliumcarniolicum Bernh.), alpska sasa (Anemone alpina L.), petoprsta (Potentilla opaca Jusi.), glavičasta mlječika (Euphorbia capitulata Rchb.), gomoljasta zečina (Centaurea tuberosa Vis.), dražesna žutilovka (Genista pulchella Rchb.), škuri ljiljan (Lilium cattaniae Vis.), lasinje (Moltkia petraea Gris.), alpska marulja (Calamintha alpina Lam.), tarčuka (Aubrietia croatica Sch. N. Ky.), |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 112 <-- 112 --> PDF |
kosovska ruža (Paeoni decora Anders.), lastavičnjak (Marsdenia erecta L.), ramondija (Ramondia nathaliae Panč. et Petrov i R. sobica Panč.). Pokraj submediteransko-montane skupine nalazi se skupina stepske flore. Sve bilje u ovoj skupini donijeto je iz Deliblatske peščare. Ta je skupina najljepša u travnju kada evatu niske perunikc u raznim bojama, sase, gorocvijet i uskolisni božur (Paeonia tenuifolia L.) U zapadnom dijelu arboretuma nalazi se mediteranska skupina, gdje su smještene najznačajnije vrste istočno-jadranskog primorja karakteristične za gustu, neprohodnu, visoku zimzelenu šikaru (makija), i nisku, otvorenu i svijetlu šikaru (garig). Tu su zastupljeni svi važni elementi makije i gariga kao npr.: lemprika (Viburnum tinus L. širokolisna i uskolisna komorika (Phillyrea latifolia L. i Ph. angustifolia L.), zimzelena krkavina, (Rhamnus alaternus L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.), planika (Arbutus unedo L.), crnika (Quercus ilex L.), kozja krv (Lonicera implexa Ait.), šparoga (Asparagus acutifolius L.), tetivka (Smilax aspera L.), bodljikava veprina (Ruscus aculeatus L.), lovor (Laurus nobilis L.), pršljenasta crnjušica (Ericaverticillata Forsk.), mogranj (Punica granatum L.) brnistra (Spartium junceum L.). Od niskog bilja ovdje uspijeva žuti dubačac (Teucrium flavum L.), dlakava bjeloglavica (Dorycniwn hirsutum Ser.), kraški vrisak (Satureia montana L.), ljekovita kadulja (Salvia officinalis L.) i mnoga druga niska flora, polugrmića i trajnica karakteristična za makiju i garig. Staklenici služe za znanstvena istraživanja, za uzgoj tropskog i suptropskog bilja, za prezimljavanje mediteranske flore itd. Međutim, većina biljaka iz staklenika smještena je preko ljeta pod zaštitu visokih stabala u arboretumu. Tu ćemo naći razne palme (Chamaerops humilis L., Trachycdrpus excelsa Wendl., Livstonia ehinensis R. Bi\, Washingtonia filifera VVendl., Rhapis flabelliformis L., Sabal adansonii Guerns., Phoenix dactylifera L., Cocos nucifera L., Howea belmoreana Ben.), bananu (Musa paradisiaca L.), pandanus (Pandanus utilis Borg.), zatim cikas, razne primjerke fikusa i dr. Sjeverno od staklenika, smještena je preko ljeta skupina sukulentnog bilja. Ovdje se mogu vidjeti mnoge vrste iz različitih porodica kao npr.: kaktusa (Cactaceae), čupavica (Aizoaceae), tustika (Crassulaceae), tušnjeva (Portulacaceae) i svilenica (Asclepiadaceae). LITERATURA Ettinger , J. 1892: Botanički vrt kr. Sveučilišta Fra,n)´c Josipa I. u Zagrebu. Šum- list 9—10: 409—422, Zagreb. Heinz, A. 1896: Kr. Botanički vrt u Zagrebu. Glasnik hrvat, prirodo, društva VIII, 1—54, Zagreb. Horvat , I. 1942: Hrvatsko biljno-geografska skupina u zagrebačkom Sveučilišnom Botaničkom vrtu. Alma Mat. Croatica 245—250, Zagreb. J u r k o v i ć, M. 1987: Genofond drvenastih egzota Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Magistarski rad). 502 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 113 <-- 113 --> PDF |
Jurković , M. 1988: Fruktifikacija i subspontano razmnožavanje drvenastih egzota u arboretumu Botaničkog vrla u Zagrebu. Šum. list 7—8:327—334, Zagreb. Kriissmann , G. 1960: Handbuch der Laubgeholze, Band I—II. Verlag Paul Parev, Berlin und Hamburg. K rus s man, G. 1983: Handbuch der Nadelgeholze. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg. Ungar , S. 1963: Botanički vrt u Zagrebu. Vodič prvo izdanje. Prirodoslovnomatematički fakultet. Zagreb. Ungar , S. 1.965: Botanički vrt u Zagrebu i njegova uloga u razvitku hortikulture u Zagrebu i u zemlji. Hortikultura 2—3: 63—67, Split. Ungar , S. 1971: Zapažanja o zimskoj otparnosti bilja domaćeg i stranog porijekla u zbirkama Botaničkog vrta PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Hortikultura 3: 68—75, Split. Ungar , S. 1971: Botanički vrt u Zagrebu. Vodič drugo izdanje. Prirodoslovnomatematički fakultet. Zagreb. Ungar , S. 1978: Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkoa fakulteta u Zagrebu. Biološki vodič 85—90. IGKRO »Svjetlost«, OOUR Zavod za udžbenike. Sarajevo. Botanical Garden — Faculty of Science University of Zagreb 1889—1989 Summary The Botanic Garden of the University in Zagreb covers an area of about 4.7 ha., and was established in 1889., at the same place where it is also today. The largest part of the garden is used for Arboretum. Trees and bushes are arranged in free groups, and are systemized to the philogenetic-systemaitic relationship. In the western part of the garden there are three plantgcographical groups: the Mediterranean group comprises the plants of maquie, garyg and Dalmatian rocky part; the Carst group with plant communities of Croatian rocky part; the Submediterranean-montanean group, consisting of the plants of the submediterranean area, together with the rocky flora of the south and east parts of Yugoslavia. Special care has been given to enrich the native flora and to collect and further develop the plants which were collected on natural habitat in different regions of Yugoslavia. In the same time, the introduction of exotic plants has not been neglected. The collections of the Botanic Garden have about 10 000 different taxa, which are cultivated in green-houses and in open. |