DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 108     <-- 108 -->        PDF

OBLJETNICE


BOTANIČKI VRT PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG
FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 1889—1989


Mato JURKOVIĆ*


Jedno stoljeće prošlo je, otkad je 1889. godine osnovan Botanički vrt
Sveučilišta u Zagrebu. Za naše Sveučil´šte značajan je to datum, budući je
Botanički vrt u Zagrebu jedan od najstarijih, a po raznolikosti biljaka najbogatijih
botaničkih vrtova u Jugoslaviji. Osnivač vrta bio je dr Antun
Heinz , profesor botanike na zagrebačkom Sveučilištu. Po njegovoj zamisli
izradio je nacrte i rukovodio izgradnjom nadvrtlar Viteslav D u r c h a n e k.


Površina vrta iznosi oko 4,7 ha. Arboretum je zasnovan kao pejzažni
vrt s prirodno komponiranim skupinama drveća i grmlja i krivudavim
stazama, karakterističnim za vrtnu arhitekturu vremena u kojem je vrt nastao
te zauzima najveći dio površine vrta. Biljnogeogral´skc skupine se nalaze
u zapadnom dijelu vrta.


Centralni dio zauzimaju staklenici, na koje se nadovezuje cvjetni parter.
Sa zapadne strane partera, a u uzdužnoj osi parka, nalazi se okrugli
bazen s vodoskokom i četiri polukružna bazena u kojima je smješteno vodeno
bilje. Vodeno i močvarno bilje raste još i u dva mala umjetna jezera
smještena u istočnom dijelu arboretuma te u malim, okruglim bazenima
na sistematskom polju, u jugoistočnom uglu vrla.


Staklenici zauzimaju površinu od 887 ni´. Deset staklenika i odgovarajući
broj klijališta služi za uzgoj i prezimljavanje bilja.


Botanički vrt redovno izdaje svoj katalog sjemena (Delectus seminum),
koji služi za razmjenu sjemena sa drugim botaničkim vrtovima na svim
kontinentima.


Zbirke Botaničkog vrta znatno su povećane posljednjih godina. Uz
ostalo, osobita pažnja posvećuje se uzgoju bilja koje je sakupljeno na prirodnim
stojbinama u raznim krajevima Jugoslavije. Ukupno se sada uzgaja
oko 10 000 vrsta i odlika.


ARBORETUM


Hortikulturni dio arboretuma sada broji oko 850 dendroloških vrsta i
nižih taksona kao i kultivara, te se ubraja među najbogatije dendronološke
kolekcije u našoj zemlji.


U arboretumu Botaničkog vrta drvenasto bilje u osnovi je razvrstano
po filogenetsko-sistematskoj srodnosti.


Hortikulturni dio arboretuma podjeljen je na 53 polja, gdje se već
godinama odnosno i više desetljeća uspješno uzgajaju mnoge vrijedne au


* Mr. Mato Jurković, Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
498




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 109     <-- 109 -->        PDF

tohtone kao i alohtone vrste drveća, grmlja i penjačica: Abies balsamea (L.)
Mili., A. cephalonica Loud., A. concolor (Gord.) Engelm., A. koreana Wils.,


A. marocana Trabut., Calocedrus decurrens (Torr.) Florin, C. decurrens
´Aureovariegata, Cedrus atlantica (Endl.) Manetti ´Glauca´, Cephalotaxusfortunei Hook., Chamaecypariš lawsoniana (Murr.) Pari., Ch. lawsoniana
´Alumii´, Ch. lawsoniana ´Ellwoodii´, Ch. lawsoniana ´Fletchcri, Ch. lawsoniana
Triomf van Boskoop´, Chamaecyparis obtusa (S. et Z. Endl., Chamaecyparis
pisifera (S. et Z.) Endl., Cryptomeria japonica D. Don, Cr. japonica´Compressa´, Cr. japonica ´Elegans´ Cr. japonica ´Elegans Viridis´, Cr japonica
´Vilmoriniana´, Cunninghamia lanceolata (Lamb.) Hook., Ginkgo biloba
/.., Juniperus ehinensis L. Kaizuka´ J. ehinensis ´Keteleeri´, J. ehinensis
´Piitzeriana´, Juniperus foetidissima Willd., Juniperus horizontalis Moench,
Juniperus squamata Lamb. ´Meyeri´, Picea abies (L.) Karst., P. abies ´Nidiformis´,
P. abies ´Pendula´, P. asperata Mast., P. omorika (Panč). Purkyne,
P. orientalis (L.) Link, P. pungens Engelm., Pinus banksiana Lamb., P. burigeana
Zucc., P. densiflora Sieb. et Zucc., P. heldreichii Christ, P. peticeGriseb., P. ponderosa Laws., P. resinosa Ait., P. tabulaeformis Carr., P.
wallichiana A. B. Jacks., Pseudolarix amabilis (Nels.) Rehd., Sciadopilysverticillata (Thunb.) Sieb. et Zucc., Sequoiadendrom giganteiun (Lindl.)
Buchh., Taxodium distiehum (L.) Rich., Taxus baceata L. ´Adpressa´, T. baceata
´Hessei´, T. baceata ´Horizontalis´, Thuja oceidentalis L. ´Columna´, Th.
oceidentalis ´Compacta´, Th. oceidentalis ´Malonyana´, Th. oceidentalis ´Pen:
dula´, Thuja orientalis L., Thuja plicala D. Don, Thuja standishii (Gord.)
Carr., Torreya californica Torr. i dr.; Acer buergerianum Miq., A. carpinifolium
S. et Z., A. davidii Franch., A. palmatum Thunb., A. platanoides L.,
A. platanoides ´Crimson King´, A. platanoides ´Faassens Black´, A. pseudoplatanus
L. ´Leopoldi´, Actinidia polygania (S. et Z.) Maxim., Aesculus điscolor
Pursh., A. octandra Marsh., A. parviflora Walt., Akebia quinata (Houtt.)
Dene., A. trofoliata (Thunb) Koidz., Aralia spinosa L., Arislolochia durior
Hill., Asimina triloba (L.) Duri., Berberis arislata DC, B. darwinii Hook., B.
edgeworthiana Schneid., B. koreana Palibin., Betula ermanii Cham., B. papyrifera
March., Broussonetia kaz.inoki Sieb., B. papyrifera (L.) L´ Her., Callicar
pa dichotoma (Lour.) K. Koch, C. japonica Thunb., Carya cordijormis(Wangh.) K. Koch, C. laciniosa (Michx. f.) Loud., Castanea dentala (Marsh.)
Borkh., Catalpa hvbrida Spath, C. ovata G. Don, Cedrela sinensis Juss.,
Cercis canadensis L., Chimonanthus praecox (L.) Link., Chionanthus retusus
Lindl. et Paxt., Cornus florida L., C. kousa (Buerg.) Hance., C. stolonijera
Michx., Corylopsis spicata S. et Z., Corylus ehinensis Franch., Cyrillaracemiflora L., Davidia involucrata Baill., Edgeworthia papyrifera Zucc,
Eucommia ulmoides Oliv., Exochorda giraldii Hesse., E. korolkowii Lav.,
E. racemosa (Lindl.) Rehd., Fagus grandifolia Ehrh., F. sylvatica L. ´Asplenifolia´,
F. sylvatica ´Pendula´, F. sylvatica ´Roseomarginata´, Fraxinus excelsior
L. ´Aurea´, F. excelsior ´Diversifolia´ F. excelsior ´Pendula´, Gleditsia japonica
Miq., Gleditsia macracantha Desf., Hovenia dulcis Thunb., Hydrangea
quercijolia Bartr., H. sargentiana Rehd., Ilex aquifoliuin L. ´Ferox´, P
pernyi Franch., Juglans mandshurica Maxim., ./. sieboldiana Maxim., Kolkwitzia
amabilis Graebn., Lespedeza bicolor Turcz., Leycesteria (ormosanaWall., Lindera benzoin (L.) BI., Liquidamber orientalis Mili., L. slvraciflua
L., Liriodendron tulipijera L., Magnolia acuminala L., M. x soulangiana Soul.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 110     <-- 110 -->        PDF

— Bod., M. x soulangiana ´Alexandrina´, M. x soulangiana ´Brozzonii´, M. x
soulangiana ´Lennei´, M. x soulangiana ´Rustica Rubra´, M. x soulangiana´Speciosa´, M. x soulangiana ´Picture´, M. tripetala L., Mahonia bealii (Fort.)
Carr., Malus baccata (L.) Borkh., M. floribunda Van Hooulte, Nandina domestica
Thunb., Orixa japonica Thunb., Ostnanthus heterophyllus (G. Don)
P. S. Green, Parrotia persica (DC.) C. A. Mey., Phellodcndron amurense
Rupr., Ph. chinense Schncid., Pli. japonicum Maxim., Platanus orientalis L.,
P. orientalis f. digiiata (Gord.) Janko, Prinsepia uniflora Batal., Prunus
davidiana (Carr.) Franch., P. serrulala Lindl. ´Kanzan´, P. sandala ´Kiku-
shidare-sakura´, P. serrulata ´Shirotae´, Quercus imbricaria Michx., Qu.
phellos L. Robinia hispida L., R. pseudoacacia L. Tortuosa´, Securinegasuffruticosa (Pali.) Rehd., Sophora japonica L. ´Pcndula´, Sorbus discolor
(Maxim.) Maxim., Spiraea canloniensis Lour. ´Lanceata´, S. chamaedrvfolia
L., S. nipponica Maxim., Stranvaesia davidiana Dccne., Syringa amurensis
Rupr., S. reflexa Schneid., S. ivo////´ Schneid., Tilia x flavescens A. Br., Ulmus
americana L., Viburnum betulifolium Batal., V. dentatutn L., V. lentago
L., V. sargetii Koehne, V. trilobum Marsh., Zanthoxylum sitnulans
Hance., Zelkova serrata (Thunb.) Mak., Z. sinica Schneid i dr.


DENDROLOŠKI RASADNIK


S južne strane vrta između željezničkog nasipa i arboretuma nalazi se
rasadnik. Ovdje se uzgaja više desetina različitih biljnih vrsta, varijeteta i
kultivara koji se rijetko pojavljuju u rasadnicima, a veoma cjenjenih za
potrebe uzgoja u šumarstvu i hortikulturi, kao npr.: Abies nordmanniana
(Stev.) Spach, A. numidica Carr., A. pinsapo Boiss., A. pinsapo ´Glauca´,


A. sibirica Ledeb., Cedrus atlantica (Endl.) Manetti, C. deodara (D. Don) G.
Don, Cephalotaxus harringtonia (Forbes) K. Koch ´Fastigiata´, C. sinensis
(Rehd. et Wils.) Li., Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Pari. ´Coerulea´,
Ch. Lawsoniana ´Depkenii´, Ch. lawsoniana ´Golden King´, Ch. lawsoniana
´Golden Wonder´, Ch. lawsoniana ´Silver Queen´, Ch. noolkalensis (D. Don)
Spach ´Compacta´, Ch. pisifera (S. et Z.) Endl. ´Filifera Nana´, Ch. pisifera´Plumosa Aurea´, Juniperus chinensis L. ´Olympia´, /. chinensis ´Stricta´,
/. sabina L. ´Blue Danube´, J. squamata D. Don ´Prostrata´ /. virginiana L.
´Grey Owl´, Metasequoia glyptosiroboides Hu ct Cheng, Picea engelmannii(Parry) Engelm., P. glauca (Moench) Voss, P. glauca ´Conica´, P. mariana
(Mill.) B. S. P., P. sitchensis (Bong.) Carr., Pinus flexilis James., P. mcissoniana
Lamb., Taxus baccata L. ´Cheshuntensis´, T. anadcnsis Marsh., T. cuspidata
S. et Z., Thuja koraiensis Nakai, Th. occidenlalis L. ´Holmstrup´, 77?. occidentalis
´Little Gem, Thujopsis dolabrata (L. f.) S. et Z., Tsitga canadensis
(L.) Carr. ´Pendula´; Acer circinalum Pursh., A. grosseri Pax, A. henryi Pax,
A. rubrum L.,A. rufincrve S. et Z., A. spicatum L., Aesculus chinensis Bunge.,
.4. glabra Wild., A. turbinata BI., Alangium platanifoliwn (S. et Z.) Hrms,
Berberis diaphana Maxim., B. ilicifolia Forrest. B. oblouga (Rgl.) Schneid., B.
\eithii Schneid., B. verruculosa Hemsl. et Wils., Betula davurica Pali., B. grossa
S. et Z., B. populifolia Marsh., B. raddeana Trautv., Caragana sinica Rehd.,
Carya tomentosa Nutt., Catalpa speciosa Wardcr., Celtis australis L., C.
caucasica Willd., C. tenuifolia Nutt., Cercidiphylluni magnificum (Nakai) Nakai,
Cornus alternifolia L., C. controversa Hemsl., Corylopsis gotoana Mak.,
500




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 111     <-- 111 -->        PDF

Cuioneaster adpressus Bois, C. franchetii Bois, Crataegus altaica (LouU.)
Lgc, C. punctata Jacq ´Aurea´, Elaeagnus commutata Bernh., E. pungensThunb. var. reflexa Schneid., E. umbellata Thunb., Euonymus grandiflorusiWall., Forsythia x intermedia Zab. ´Beatrix Farrand´, Fraxinus americana


L. Jlex decidua Walt., /. latifolia Thunb., Ligustrum lucidum Ait., L. sinen.se
Lour., Lonicera japonica Thunb., L. korolkowii Stapfe, Philadelphus x lemoinei
Lemoine ´Virginal´, Ph. schrenkii Rupr., Quercus acutissima Carruth.,
Qu. hass Kotschy, Qu. libani Oliv., Stachyurus chinensis Franch., S. praecox
S. et Z., Syringa vulgaris L. ´Bright Centennial´, S. vulgaris ´Dappled Davvn´,
S.
vulgaris ´Frank Patterson´, S. vulgaris ´Krasavitsa Moskvy´, S. vulgarisPrimrose´, S. vulgaris ´Rochester´, S. vulgaris ´Sensation´, Tilia amurensis
Rupr., T. henryana Szysz., T. japonica (Miq.) Simonkai i dr.
B1LJNOGEOGRAFSKE SKUPINE


Jugozapadno od cvjetnog partera nalazi se oko 6 m visok brežuljak
na kojem su smještene biljke iz kraškog područja Hrvatske, i to većinom s
Velebita, Kleka, Velike Kapele te Samoborske i Zagrebačke gore. U njegovom
donjem dijelu prikazane su neke biljne zajednice, i to npr.: šuma hrasta
kitnjaka i običnog graba, šuma hrasta medunca i bjelograbića, šuma crnog
bora i šuma munike, šuma smreke i bukve. Ovdje nalazimo mnoge vrste
karakteristične za kraško područje kao npr.: proljetna crnjuša (Erica caruea
L.), velecvjetni kukurijek (Helleborus macranthus Freyn), rumena iglica
(Geranium sanguineum L.), veleevjetna celinščica (Prunella grandifloraJacq.), plavi i zlatni zvjezdan Aster amellus L. i A. linosyris Bernh.), obična
merala (Amelanchier ovalis Med.), šumska sirišta (Gentiana asclepiadeaL.) zlatan (Lilium martagon L.), Blagajev likovac (Daphne blagayana Frey.),
bodljikava veprina (Ruscus aculeatus L.), obična dunjarica (Cotoneasterinlegerrima Med.), ozimnica (Eranthis hiemalis Salisb.), šumarice (Anemone
nemorosa L. i A. ranunculoides L.), primorski vrisak (Satureia montana
L.), sjajna sunčanica (Helianthemum nitidum Clem.), Kitajbelov jaglac (Primula
kitaibeliana Schott.) i mnoge druge vrste.


S južne strane kraške skupine je izgrađena kamenjara na kojoj je
smještena submediteranska flora Jugoslavije, te planinska i predplaninska
flora južnih i istočnih krajeva naše zemlje. Ovdje je našla mjesto i flora
Makedonije, čija srazmjerno topla područja spadaju po florističkoj pripadnosti
u Egejsku provinciju.


Biljni materijal koji se na ovoj skupini uzgaja donesen je s prirodnog
staništa (Učke, Gornjeg Jelenja, Risnjaka, Dinare, Mosora, Biokova, Orjena,
Durmitora, Čvrsnice, Maglica, Prenja, Kopaonika itd. Od mnogih vrsta koje
se uzgajaju na submediteransko-montanoj skupini navodimo samo neke: zlatan
(Lilium bulbiferum L.), alpski likovac (Daphne alpina L.), bijela petoprsta
(Potentilla alba L.), dušica (Satureia subspicala Vis.), ljiljan (Liliumcarniolicum Bernh.), alpska sasa (Anemone alpina L.), petoprsta (Potentilla
opaca Jusi.), glavičasta mlječika (Euphorbia capitulata Rchb.), gomoljasta
zečina (Centaurea tuberosa Vis.), dražesna žutilovka (Genista pulchella Rchb.),
škuri ljiljan (Lilium cattaniae Vis.), lasinje (Moltkia petraea Gris.), alpska
marulja (Calamintha alpina Lam.), tarčuka (Aubrietia croatica Sch. N. Ky.),




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 112     <-- 112 -->        PDF

kosovska ruža (Paeoni decora Anders.), lastavičnjak (Marsdenia erecta L.),
ramondija (Ramondia nathaliae Panč. et Petrov i R. sobica Panč.).


Pokraj submediteransko-montane skupine nalazi se skupina stepske flore.
Sve bilje u ovoj skupini donijeto je iz Deliblatske peščare. Ta je skupina
najljepša u travnju kada evatu niske perunikc u raznim bojama, sase, gorocvijet
i uskolisni božur (Paeonia tenuifolia L.)


U zapadnom dijelu arboretuma nalazi se mediteranska skupina, gdje
su smještene najznačajnije vrste istočno-jadranskog primorja karakteristične
za gustu, neprohodnu, visoku zimzelenu šikaru (makija), i nisku, otvorenu
i svijetlu šikaru (garig). Tu su zastupljeni svi važni elementi makije
i gariga kao npr.: lemprika (Viburnum tinus L. širokolisna i uskolisna
komorika (Phillyrea latifolia L. i Ph. angustifolia L.), zimzelena krkavina,
(Rhamnus alaternus L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.), planika (Arbutus unedo
L.), crnika (Quercus ilex L.), kozja krv (Lonicera implexa Ait.), šparoga (Asparagus
acutifolius L.), tetivka (Smilax aspera L.), bodljikava veprina (Ruscus
aculeatus L.), lovor (Laurus nobilis L.), pršljenasta crnjušica (Ericaverticillata Forsk.), mogranj (Punica granatum L.) brnistra (Spartium junceum
L.). Od niskog bilja ovdje uspijeva žuti dubačac (Teucrium flavum L.),
dlakava bjeloglavica (Dorycniwn hirsutum Ser.), kraški vrisak (Satureia montana
L.), ljekovita kadulja (Salvia officinalis L.) i mnoga druga niska flora,
polugrmića i trajnica karakteristična za makiju i garig.


Staklenici služe za znanstvena istraživanja, za uzgoj tropskog i suptropskog
bilja, za prezimljavanje mediteranske flore itd. Međutim, većina
biljaka iz staklenika smještena je preko ljeta pod zaštitu visokih stabala u
arboretumu. Tu ćemo naći razne palme (Chamaerops humilis L., Trachycdrpus excelsa Wendl., Livstonia ehinensis R. Bi\, Washingtonia filifera
VVendl., Rhapis flabelliformis L., Sabal adansonii Guerns., Phoenix dactylifera
L., Cocos nucifera L., Howea belmoreana Ben.), bananu (Musa paradisiaca
L.), pandanus (Pandanus utilis Borg.), zatim cikas, razne primjerke
fikusa i dr.


Sjeverno od staklenika, smještena je preko ljeta skupina sukulentnog
bilja. Ovdje se mogu vidjeti mnoge vrste iz različitih porodica kao npr.:
kaktusa (Cactaceae), čupavica (Aizoaceae), tustika (Crassulaceae), tušnjeva
(Portulacaceae) i svilenica (Asclepiadaceae).


LITERATURA


Ettinger , J. 1892: Botanički vrt kr. Sveučilišta Fra,n)´c Josipa I. u Zagrebu.
Šum- list 9—10: 409—422, Zagreb.


Heinz, A. 1896: Kr. Botanički vrt u Zagrebu. Glasnik hrvat, prirodo, društva
VIII, 1—54, Zagreb.


Horvat , I. 1942: Hrvatsko biljno-geografska skupina u zagrebačkom Sveučilišnom
Botaničkom vrtu. Alma Mat. Croatica 245—250, Zagreb.


J u r k o v i ć, M. 1987: Genofond drvenastih egzota Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih
parkova. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Magistarski rad).


502




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 113     <-- 113 -->        PDF

Jurković , M. 1988: Fruktifikacija i subspontano razmnožavanje drvenastih
egzota u arboretumu Botaničkog vrla u Zagrebu. Šum. list 7—8:327—334,
Zagreb.


Kriissmann , G. 1960: Handbuch der Laubgeholze, Band I—II. Verlag Paul
Parev, Berlin und Hamburg.
K rus s man, G. 1983: Handbuch der Nadelgeholze. Verlag Paul Parey, Berlin
und Hamburg.
Ungar , S. 1963: Botanički vrt u Zagrebu. Vodič prvo izdanje. Prirodoslovnomatematički
fakultet. Zagreb.
Ungar , S. 1.965: Botanički vrt u Zagrebu i njegova uloga u razvitku hortikulture
u Zagrebu i u zemlji. Hortikultura 2—3: 63—67, Split.


Ungar , S. 1971: Zapažanja o zimskoj otparnosti bilja domaćeg i stranog porijekla
u zbirkama Botaničkog vrta PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Hortikultura
3: 68—75, Split.


Ungar , S. 1971: Botanički vrt u Zagrebu. Vodič drugo izdanje. Prirodoslovnomatematički
fakultet. Zagreb.
Ungar , S. 1978: Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkoa fakulteta u Zagrebu.
Biološki vodič 85—90. IGKRO »Svjetlost«, OOUR Zavod za udžbenike.


Sarajevo.


Botanical Garden — Faculty of Science University of Zagreb
1889—1989


Summary


The Botanic Garden of the University in Zagreb covers an area of about


4.7 ha., and was
established in 1889., at the same place where it is also today.
The largest part of the garden is used for Arboretum. Trees and bushes
are arranged in free groups, and are systemized to the philogenetic-systemaitic
relationship.


In the western part of the garden there are three plantgcographical groups:
the Mediterranean group comprises the plants of maquie, garyg and Dalmatian
rocky part; the Carst group with plant communities of Croatian rocky part; the
Submediterranean-montanean group, consisting of the plants of the submediterranean
area, together with the rocky flora of the south and east parts of Yugoslavia.


Special care has been given to enrich the native flora and to collect and
further develop the plants which were collected on natural habitat in different
regions of Yugoslavia. In the same time, the introduction of exotic plants has
not been neglected. The collections of the Botanic Garden have about 10 000 different
taxa, which are cultivated in green-houses and in open.