DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 106 <-- 106 --> PDF |
stručnim kriterijima da čine prirodnu geografsku, gospodarsku i društveno raz vojnu cjelinu, na kojoj se osigurava trajno korištenje, obnova i očuvanje šuma. Za većinu sadašnjih područja u SRH može se reći da su cjeline istina ne ujednačene po veličini s već usklađenim šumsko gospodarskim osnovama. Ova se područja mogu i na drugi način formirati, a da se pri tom zadovolje rečeni uvjeti, no te promjene ne bi smjele biti uzrok novih nesporazuma i sporova. PREDNOST PREDLOŽENE KONCEPCIJE Pri ovakvoj koncepciji organizacije šumarstva i gospodarenja šumama, šumsko gospodarsko područje dobiva šumsko gospodarski značaj i prestaje biti sredstvo kroz koje će se neka društveno politička zajednica domoći na najjednostavniji način ekonomski značajnog poduzeća, a na račun drugih društveno političkih zajednica. Upravo ova borba, da se dobije sjedište šumsko gospodarskog područja, a time i poduzeća, bilo je stalni izvor sukoba, nesporazuma i traženja izmjena Zakona o šumama. Ovaj prijedlog je i u duhu amandmana XL na Ustav SRH po kojem se može propisati Zakonom udruživanje OUR u Zajednicu (ali ne organiziranost i na jednom šumskogospodarskom području jedno poduzeće). Ovakva koncepcija Zakona o šumama je na liniji razvoja u DPZ, tržišne privrede i smjernica reformi koje se provode u našem društvu, osobilo u pogledu deregulacije i administrativnog uplitanja države u organizaciju poduzeća uz istovremeno osiguranje društva da se šume kao dobro od općeg interesa trajno koriste, očuvaju i zaštite. OSVRT NA DRUGAČIJE KONCEPCIJE Uvažavajući i drugačija stanovišta usmjera istom cilju, da se izradi Zakon o šumama koji će na najbolji način postići svrhu, naše primjedbe na ta rješenja su u slijedećem: 1. Davanje šuma državnoj upravi ili nekoj drugoj paradržavnoj instituciji da prodaje sječivi etat putem licitacije i da tim putem ostvarena sredstva idu u državni budžet iz kojeg bi se financirala biološka reprodukcija i drugi poslovi, je neprovedivo iz razloga što je takav sličan sistem već postojao 50-tih godina i bilo bi nerazumno vraćati se na nešto što smo već probali i uvjerili se da to u našim uvjetima nije bilo dobro i zbog toga napušteno. Od tada nisu se promjenili uvjeti zbog kojih je napušten sistem prodaje na panju putem licitacije. Osim toga za takva rješenja neminovno bi se trebao mjenjati mnogo toga u ekonomsko društvenim odnosima, a prije svega na isti način bi se moralo regulirati sa svim ostalim prirodnim dobrima (nafta, more, rijeke, poljoprivredna i građevinska zemljišta i drugo). 2. Postavlja se pitanje kome dati šume na upravljanje i tko je garancija da će s njima pravilno gospodariti? To je u našem prijedlogu rješeno tako da poduzeća preuzimaju izvođenje određenih radova za što imaju potrebne uvjete, zajednice šumarstva su društveni organi koji su odgovorni da će se šumama ispravno gospodariti i trošiti namjenski sredstva, a šumarska inspekcija je državni organ koji kontrolira provođenje zakonskih i drugih propisa. |