DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 103 <-- 103 --> PDF |
ZAKON O ŠUMAMA PRED IZMJENOM UVOD Došlo je izgleda konačno vrijeme da se čuju, a nadamo se i ekceptiraju, mišljenja šumarske struke, koja je i najpozvanija da kaže, kako i na koji način zakonski regulirati odnos prema šumi s eiljem da se očuva, u vrijeme kada je smrtno ugrožena u prvom redu od čovjeka. U odredbama svih dosadašnjih poslijeratnih Zakona o šumama, šuma kao ekosistem bila je u drugom planu, a više se nastojalo zakonski regulirati momentalne aktualne interese društva u pogledu organizacije i potrebama za sječivom drvnom masom i zbog toga, to su bili više zakoni o šumarstvu nego Zakoni o šumama. Zbog takvih koncepcija ti su se Zakoni često mijenjali, kako su se mijenjali odnosi u društvu i nikada nisu bili pravi instrumenat društva da se šuma kao dobro od općeg interesa istodobno trajno očuva i koristi. Kao prilog predstojećoj promjeni sadašnjeg Zakona o šumama predlažemo koncepciju na kojoj bi se budući Zakon o šumama zasnivao, a što je u osnovi i prijedlog Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Delnice i Komisije za izradu prijedloga izmjene Zakona o šumama Goransko primorskog šumskog gospodarstva Delnice. U sadašnjem Zakonu o šumama brisati članove 18, 19, 20, 21, 25, 71, 72, 73 i 80., a one koji su suprotni Ustavu i Zakonima, uskladiti s njima. Mjenjati član 11. kako je predloženo u Nacrtu izmjena Zakona o šumama. Uvažiti slijedeće koncepcije i postavke: ZAŠTITA OPĆEG INTERESA DRUŠTVA U izmjeni Zakona o šumama osnovno je propisom utvrditi način i opseg zaštite šuma kao dobra ocl općeg interesa što je regulirano Ustavom SRH. Ovaj zahtjev može se postići slijedećim postavkama: 1. Sa šumama na šumsko gospodarskom području gospodari se po odredbama šumsko gospodarske osnove područja koju odobrava nadležni organ Sabora SRH ili po njemu ovlaštena institucija (zajednica šumarstva SRH). 2. Sredstva za izvođenje radova biološke reprodukcije, propisane šumsko gospodarskom osnovnom područja, financiranje rada zajednice šumarstva i drugih mjera neophodnih da se zaštite šume, izdvajaju poduzeća za gospodarenje s šumama. 3. Na šumsko gospodarskom području osniva se zajednica šumarstva kao društveni organ koja obavlja slijedeće funkcije: a) financira izradu i donosi šumsko gospodarsku osnovu područja, b) usklađuje odredbe osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama s šumsko gospodarskom osnovom područja i odobrava ih, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 104 <-- 104 --> PDF |
c) usklađuje i odobrava programe i godišnje planove financiranja biološke reprodukcije i zaštite šuma po gospodarskim jedinicama na šumsko gospodarskom području, d) obavlja reviziju elaborata i troškovnika radova biološke reprodukcije, e) obavlja kolaudaciju radova biološke reprodukcije, f) u ulozi nadzornog organa ovjerava situacije za izvedene radove biološke reprodukcije. Zajednica šumarstva na šumskogospodarskom području ima skupštinu koju sačinjavaju delegati poduzeća koja gospodare s šumama, Općinskih skupština, Općinskih konferencija SSRNJ, poduzeća drvnih industrija koji se nalaze na šumskogospodarskom području i općinskih ili regionalnih zavoda za zaštitu prirode. Skupština razmatra i odobrava godišnje planove biološke reprodukcije i donosi šumsko gospodarske osnove područja. Stručne službe zajednice odobravaju osnove gospodarenja i obavljaju druge stručne poslove iz svoje nadležnosti. 4. Šumarska inspekcija organizirana na nivou Republike, a ne Općina, provodi kontrolu primjene Zakona i drugih propisa. ORGANIZACIJA GOSPODARENJA ŠUMAMA Operativno izvođenje radova gospodarenja šumama na šumsko gospodarskom području obavlja jedno ili više poduzeća za gospodarenje šumama. Ova poduzeća organiziraju se kao i sva druga po odredbama ZUR-a, Zakona o poduzećima i drugim propisima, kao što su do sada organizirane OOUR i ne treba to Zakonom o šumama propisivati. Ta poduzeća, mogu se osnivati slobodno ako između ostalog imaju stručne radnike specijaliste iz šumarskih disciplina (uzgoja šumma, zaštita šuma, uređivanja šuma i iskorišćivanja šuma), potrebna sredstva (financijski kapital, sredstva rada, poslovni prostor) i druge uvjete za osnivanje poduzeća. Unutrašnju organizaciju poduzeća mora se prepustiti radnim ljudima da se sami organiziraju na najoptimalniji način kako bi ostvarili što veću produktivnost i ekonomičnost. Kada se sredstva za radove biološke reprodukcije osiguraju na nivou šumsko gospodarskog područja, nije od važnosti koliko i kakvog sječivog etata ima poduzeće i u kom razdoblju dolaze sjekoredi, jer umjesto sječe, poduzeće obavlja uzgojne radove iz koje djelatnosti ostvaruje dohodak i dobit iz cijene rada s istom stopom akumulativnosti kao na radovima iskorišćivanja šuma. Organiziranje većeg broja ovih poduzeća, na šumskogospodarskom području, ne samo što ne smeta uspješnom gospodarenju u šumama, već naprotiv ona mogu biti uspješnija u poslovanju, a udružena u složena poduzeća mogu ostvariti prednosti velikih kompanija. IZDVAJANJE SREDSTAVA ZA BIOLOŠKU REPRODUKCIJU Poduzeća za gospodarenje šumama izdvajaju iz ukupnog prihoda ostvarenog prodajom drvne mase svih sortimenata osim ogrjevnog drva, sredstva za biološku reprodukciju i razvoj u postotnom iznosu po vrsti drva i to za: 494 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 105 <-- 105 --> PDF |
1. hrast, javor, brijest, jasen 57% 2. ostale vrste 15,0/o 3. iz. šuma građana za sve vrste drva 15% Iz ovako ostvarenih sredstava namiruju se najprije potrebna sredstva za biološku reprodukciju na šumsko gospodarskom području prema iinancijskom planu, a ostatak sredstava koristi poduzeće za tehničke investicije (šum. ceste i dr.) i razvoj poduzeća. Ova sredstva vode se na posebnom računu poduzeća i koriste se kao investicijska sredstva. Ovakvo izdvajanje sredstava bilo bi u značajnoj mjeri u funkciji rente s neposrednim utjecajem na izjednačavanje uvjeta privređivanja i usmjeravanja sredstava koja nisu rezultat tekućeg rada iz dohotka u razvoj poduzeća a time i društveno političke zajednice na čijem se području nalaze šume. Prema prodajnoj cijeni pojedine vrste drva, kao najznačajnijem elementu koji utječe na stvaranje dijela dohotka koji je rezultat rada u izuzetno povoljnim prirodnim uvjetima, utvrđene su predložene stope za izdvajanje sredstava. Po tako utvrđenim stopama, sva poduzeća ostvarila bi podjednaku akumulativnost uz predpostavljenu istu produktivnost, a sredstva za biološku reprodukciju i razvoj izdvojena iz ukupnog prihoda kao trošak ostala bi neopterećena porezima i doprinosima. Iz dobiti poduzeća koja proizlazi iz djelatnosti gospodarenja šumama izdvajati 10% u korist DPZ Općine kao naknadu za korištenje prirodnog dobra šuma koje se nalaze na području Općine. Takvim načinom bi se izbjeglo pomaganje DPZ kroz različite često sakrivene načine i stvorio interes kod DPZ da poduzeća ostvare što veću dobit. VLASNIČKI ODNOSI NAD SUMAMA Pitanje vlasništva šuma i šumskog zemljišta, riješiti kao što je to rješeno kod mora i rijeka, jer je problematika isita tj. ta obnovljiva trajna opća dobra, poduzeća iz djelatnosti šumarstva, lova, ribolova, turizma, elekroprivrede, brodarstva i drugih trajno koriste pod određenim zakonskim i drugim propisima utvrđenim načinom i uvjetima. DRUGI OBLICI MEĐUSOBNOG UDRUŽIVANI A PODUZEĆA Radi efikasnijeg poslovanja poduzeća za gospodarenje šumama mogu se slobodno po svom nahođenju, a po odredbama Zakona o poduzećima i ZUR-u udruživati unutar i van šumsko gospodarskog područja u složena poduzeća radi ostvarivanja ciljeva koji se na taj način mogu stručnije i ekonomičnije postići kao što su: razvoj, uređivanje šuma, obrazovanje kadrova, naučno istraživački rad, marketing i drugo. ŠUMSKO GOSPODARSKA PODRUČJA Šumsko gospodarska područja po predloženoj koncepciji izmjene Zakona o šumama mogu se bez pritisaka iz raznih strana, formirati po objektivnim i 495 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 106 <-- 106 --> PDF |
stručnim kriterijima da čine prirodnu geografsku, gospodarsku i društveno raz vojnu cjelinu, na kojoj se osigurava trajno korištenje, obnova i očuvanje šuma. Za većinu sadašnjih područja u SRH može se reći da su cjeline istina ne ujednačene po veličini s već usklađenim šumsko gospodarskim osnovama. Ova se područja mogu i na drugi način formirati, a da se pri tom zadovolje rečeni uvjeti, no te promjene ne bi smjele biti uzrok novih nesporazuma i sporova. PREDNOST PREDLOŽENE KONCEPCIJE Pri ovakvoj koncepciji organizacije šumarstva i gospodarenja šumama, šumsko gospodarsko područje dobiva šumsko gospodarski značaj i prestaje biti sredstvo kroz koje će se neka društveno politička zajednica domoći na najjednostavniji način ekonomski značajnog poduzeća, a na račun drugih društveno političkih zajednica. Upravo ova borba, da se dobije sjedište šumsko gospodarskog područja, a time i poduzeća, bilo je stalni izvor sukoba, nesporazuma i traženja izmjena Zakona o šumama. Ovaj prijedlog je i u duhu amandmana XL na Ustav SRH po kojem se može propisati Zakonom udruživanje OUR u Zajednicu (ali ne organiziranost i na jednom šumskogospodarskom području jedno poduzeće). Ovakva koncepcija Zakona o šumama je na liniji razvoja u DPZ, tržišne privrede i smjernica reformi koje se provode u našem društvu, osobilo u pogledu deregulacije i administrativnog uplitanja države u organizaciju poduzeća uz istovremeno osiguranje društva da se šume kao dobro od općeg interesa trajno koriste, očuvaju i zaštite. OSVRT NA DRUGAČIJE KONCEPCIJE Uvažavajući i drugačija stanovišta usmjera istom cilju, da se izradi Zakon o šumama koji će na najbolji način postići svrhu, naše primjedbe na ta rješenja su u slijedećem: 1. Davanje šuma državnoj upravi ili nekoj drugoj paradržavnoj instituciji da prodaje sječivi etat putem licitacije i da tim putem ostvarena sredstva idu u državni budžet iz kojeg bi se financirala biološka reprodukcija i drugi poslovi, je neprovedivo iz razloga što je takav sličan sistem već postojao 50-tih godina i bilo bi nerazumno vraćati se na nešto što smo već probali i uvjerili se da to u našim uvjetima nije bilo dobro i zbog toga napušteno. Od tada nisu se promjenili uvjeti zbog kojih je napušten sistem prodaje na panju putem licitacije. Osim toga za takva rješenja neminovno bi se trebao mjenjati mnogo toga u ekonomsko društvenim odnosima, a prije svega na isti način bi se moralo regulirati sa svim ostalim prirodnim dobrima (nafta, more, rijeke, poljoprivredna i građevinska zemljišta i drugo). 2. Postavlja se pitanje kome dati šume na upravljanje i tko je garancija da će s njima pravilno gospodariti? To je u našem prijedlogu rješeno tako da poduzeća preuzimaju izvođenje određenih radova za što imaju potrebne uvjete, zajednice šumarstva su društveni organi koji su odgovorni da će se šumama ispravno gospodariti i trošiti namjenski sredstva, a šumarska inspekcija je državni organ koji kontrolira provođenje zakonskih i drugih propisa. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 107 <-- 107 --> PDF |
3. Izlišna je svaka sumnja da će poduzeća zloupotrebiti svoju poziciju kroz samovoljnu doznaku, sjeći više od planova, izvoditi uzgojne radove nekvalitetno i manjeg opsega od propisanih, aljkavo obavljati čuvanje šuma i si., jer po našem prijedlogu ovakve pojave u koliko bi ih bilo uspješnije bi se spriječile nego do sada, jer bi pored šumarske inspekcije bila još i društvena kontrola sa efikasnim sredstvima financijske prisile koju bi obavljale zajednice šumarstva a koje do sada nije bilo. Ove zajednice šumarstva bez administrativnog osoblja i sredstava za proizvodnju, bile bi institucije šumarskih stručnjaka s određenim ovlaštenjima, neovisnih od poduzeća, u ulozi investitora s društvenim organima upravljanja i nebi predstavljalo veliko financijsko opterećenje za sredstva koja poduzeća izdvajaju za biološku reprodukciju. 4. Ovoj problematici mora se pristupiti bez velikog teoretiziranja s egzaktnim u praksi potvrđenim rješenjima, a naše šumarstvo je u svojim nebrojenim reorganizacijama prošlo sve moguće alternative i ne smije se dozvoliti da se greške ponavljaju, jer vjerujemo, došlo je vrijeme da se za greške moraju snositi konsekvence. 5. Svako razmišljanje o funkcionalnoj organiziranosti je suvišno jer nakon svih stručnih saznanja iz prakse o štetnosti takve organizacije nema potrebe više to dokazivati i s tim se opterećivati. 6. U svim koncepcijama Zakona o šumama ne smije se ispuniti iz vida interes društveno političkih zajednica Općina, sve dok funkcionira komunalni sistem. Mr. Tomislav Heski, dipl. inž. |