DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,TC. Najhladniji mjesec je januar
(0,2°C), a najtopliji juli (20,2°C), tako da prosječno godišnje kolebanje
temperature iznosi 20°C. Vegetacioni period (broj dana s prosječnom dnevnom
temperaturom višom od + 10°C) traje 183 dana (16.04—16.10). Prosječne
temperature u pojedinim periodima su slijedeće:


zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX


c


tc 1,3 10,6 19,5 10,1 12,4 17,9


Jesen je nešto hladnije godišnje doba od proljeća, što prema Mayer u
ukazuje na umjereno kontinentalni karakter klime. Apsolutna maksimalna
temperatura je 38,2°C, a apsolutna minimalna —20,9°C, tako da apsolutno
kolebanje temperature iznosi 59,1=C.


Prosječna godišnja količina oborina iznosi 948 mm, a raspored po pojedinim
periodima je slijedeći:


zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX
mm 192 231 261 264 522 425
% 20 24 28 28 55 45


U toku zime padne najmanja, a u jesen i ljeto najveća količina oborina,
Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 79" u, a u pojedinim
periodima:


zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX


% 84 72 76 83 75 76


Prosječni godišnji De Martonneo v indeks suše (indice d´aridite)
iznosi 42, s minimalnom mjesečnom vrijednosti od 29, što ukazuje na humidni
karakter klime. Indeks suše po pojedinim periodima je:


zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX


69 42 35 55 39 37


U poređenju ovih uslova klime s onima koje za prirodni areal navode
Jah n (1954) i Kha n (1982), može se zaključiti da su u pogledu klime
uslovi povoljni. Međutim, u prirodnom arealu je ukupna količina oborina
znatno viša (uglavnom preko 1500 mm), ali je raspored oborina drugačiji,
jer je zima najvlažnije, a ljeto najsuvlje godišnje doba. Pri tome, treba imati
u vidu da se prirodni areal zelene duglazije nalazi u pojasu magle (fog belt)
i da tokom ljeta duglazija dobija znatne količine oborina putem magle, koju
obični kišomjeri ne registriraju. Prema Pintarić u (1973), u specijalnom
kišomjeru koji registrira i oborine od magle ima za 30—50 više oborina
nego u običnom kišomjeru. U nekim područjima ove razlike mogu biti