DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,TC. Najhladniji mjesec je januar (0,2°C), a najtopliji juli (20,2°C), tako da prosječno godišnje kolebanje temperature iznosi 20°C. Vegetacioni period (broj dana s prosječnom dnevnom temperaturom višom od + 10°C) traje 183 dana (16.04—16.10). Prosječne temperature u pojedinim periodima su slijedeće: zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX c tc 1,3 10,6 19,5 10,1 12,4 17,9 Jesen je nešto hladnije godišnje doba od proljeća, što prema Mayer u ukazuje na umjereno kontinentalni karakter klime. Apsolutna maksimalna temperatura je 38,2°C, a apsolutna minimalna —20,9°C, tako da apsolutno kolebanje temperature iznosi 59,1=C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 948 mm, a raspored po pojedinim periodima je slijedeći: zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX mm 192 231 261 264 522 425 % 20 24 28 28 55 45 U toku zime padne najmanja, a u jesen i ljeto najveća količina oborina, Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 79" u, a u pojedinim periodima: zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX % 84 72 76 83 75 76 Prosječni godišnji De Martonneo v indeks suše (indice d´aridite) iznosi 42, s minimalnom mjesečnom vrijednosti od 29, što ukazuje na humidni karakter klime. Indeks suše po pojedinim periodima je: zima proljeće ljeto jesen IV—IX V—IX 69 42 35 55 39 37 U poređenju ovih uslova klime s onima koje za prirodni areal navode Jah n (1954) i Kha n (1982), može se zaključiti da su u pogledu klime uslovi povoljni. Međutim, u prirodnom arealu je ukupna količina oborina znatno viša (uglavnom preko 1500 mm), ali je raspored oborina drugačiji, jer je zima najvlažnije, a ljeto najsuvlje godišnje doba. Pri tome, treba imati u vidu da se prirodni areal zelene duglazije nalazi u pojasu magle (fog belt) i da tokom ljeta duglazija dobija znatne količine oborina putem magle, koju obični kišomjeri ne registriraju. Prema Pintarić u (1973), u specijalnom kišomjeru koji registrira i oborine od magle ima za 30—50 više oborina nego u običnom kišomjeru. U nekim područjima ove razlike mogu biti |