DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 99 <-- 99 --> PDF |
(tu sposobnost korijenovog sistema. Isto tako ona često nije u stanju potpuno kompenzirati gubitke leaching-a, budući da su un/Uarnje rezerve velikim dijelom već u proljeće iscrpljene, a import iz podzemnih dijelova vrlo dugo traje. Na koncu mijenja se pri tome i vrlo senzibilno domaćinstvo hormona u prilog onih hormona koji prouzrokuju senescenciju (ABA, etilen i dr.). Te hormonalne poremetnje očituju se kod bukve kroz: — svakogodišnji obilni urod sjemena, — redukciju broja listova i njihove veličine, — vrlo rano žućenje listova i njihovo otpadanje u ranu jesen, — smanjenje broja dugih i stvaranje mnoštva kratkih izbojaka, — stagnaciju visinskog prirasta. Unutarnja organizacija jedne vrste drveća, izgrađena kroz milijune godina, ne funkcionira više kako treba. Promjenom kemijskog miljea izmjenjene su poruke informacijskih molekula, poremećeni su tokovi biokemijskih lančanih reakcija, smanjena je funkcionalna sposobnost stanica i organa. Kako se štete nastale imisijom polutanata prvenstveno pojavljuju na visoko uzraslim stablima, na njihovim vrhovima ili rubnim dijelovima krošnje, stiče se dojam da su stara stabla za današnje, novonastale stanišne uvjete predimenzionirana, da su putevi od mjesta opskrbe do mjesta potrošnje predugi. Zbog toga vlada mišljenje, da u područjima sa jakom zračnom polucijom, u budućnosti neće biti stabala starijih od 50 godina. 4. ZAKLJUČNA NAPOMENA — Dugogodišnje onečišćenje atmosfere u industrijskim zemljama mijenja kemijski milieu živih bića na ogromnim prostorima. — Drveće je među prvim organizmima, čija je egzistencija ugrožena i to ili kroz neposredno djelovanje zračnih polutanata ili kroz posredne, postepene promjene fizikalno-kemijskih osebina tala. — Dosadašnja istraživanja pokazuju da zbivanja pri nastanku šumskih šteta imaju multifaktorski i polikauzalni karakter (vidi Cowling , 1988). — Značajnu ulogu pri nastanku šteta igraju sistemske osebine koje su povezane sa starošću i visinom stabala. — Samo jedno drastično smanjenje emisija zračnih polutanata može zaustaviti umiranje šuma. LITERATURA Baumbac h G., Ka/J M., 1895: Ermittlung von vertikalen Schađstoffkonzer- trations-Profilen in Waldbestandcn in Baden-Wurttemberg — Mefttechnik und erste Ergebnisse. Staub-Reinhalt. Luft, 45, 274—278. Bergma n W., 1983: Ernahrungsstorungen bei Kulturpflanzen. Entstehung und Diagnose. Stuttgart (G. Fischer) Borghetti M., Vendramin G. G., 1987: Seasonal changes of soil and plant water relations in Douglas-fir forest. Acta Oecoloeica. Oecoloeia Plant., 8, 113—126. Cowlin g E. B., 1988: Ecosystems and their response to airborne chemicals: the current situation in North America and Europe. In: Mathy P. (ed): Air |