DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 93 <-- 93 --> PDF |
— izmjenjeni sastav mineralnih tvari u živom i neživom staničju podzemnih i nadzemnih dijelova stabala, kroz akumulaciju za život nepotrebnih i toksičnih elemenata (Al, Pb, Cd i dr.), te kroz povišine ili snižene koncentracije hranjiva (vidi u tom kontekstu Bergmann , 1983), — gubitak anorganskih i organskih spojeva u lišću kiselim kišama (»leaching«) i kroz to naslalim deficitima u ishrani (usporedi Tukey, pregledni referat sa literaturom 1978, Glava č 1987, Menge l et al., 1988, Kreutzer 1988), — promjene u domaćinstvu hormona koji uvjetuju unutarnju raspodjelu asimilata (»sink-source-relationship«), rast i prirast, kao i procese starenja (usporedi Les hem et al, 1986, Kossuth, 1987, Crist mann i Frenzel 1987, Kremer et al., 1987). U ovom kratkom prikazu ove vrlo složene problematike biti će riječi samo o unutarnjem domaćinstvu hranjivih tvari, jednom području koje je dosad vrlo malo istraženo. Uzevši u obzir dugotrajni put mineralnih tvari od mjesta absorpcije korijenjem do mjesta potrošnje u listu, može se pretpostaviti da opskrba jedne stare sastojine za vrijeme listanja ili nakon povremeno nastalih deficita uslijed leaching-a , kao i za vrijeme sušnih perioda, posebno jako zavisi o raspoloživim unutarnjim rezervama koje se nalaze u apoplastu ksilema bjelike grana i debala. Mineralne tvari nalaze se tu otopljene u vodi, u tako zvanom slobodnom prostoru za vodu (»water free space«), kojeg sačinjavaju lumeni neživih drvnih stanica, intracelularni prostori i veće pore staničnih zidova. Mnogo veći dio za ishranu bilja potrebnih kationa i aniona nije otopljen u vodi nego se nalazi adsorbiran na ogromnim površinama pretežno negativno nabijenih staničnih zidova i sitnih pora (Donnan free space«). Za vrijeme listanja, kad je potrošnja posebno velika, ili pri nastalim deficitima nakon kiselih kiša, nastaju ne samo novi radialni i aksialni gradienti vodenih potencijala nego i gradienti različitih koncentracija mineralnih tvari. Rezervna voda i ioni bivaju transportirani sa mjesta viših, na mjesta nižih koncentracija. Na taj način svako staničje bjelike, na bilo kojem dijelu debla ili krošnje, djeluju u unutarnjoj ekonomiji drveća ili kao sjedište (»sink«) ili kao izvor (»source«), već prema potrebi, kao mjesto importa ili eksporta. Na grafikonima 3 do 7 prikazane su promjene koncentracija iona kalcija, magnezija, kalija, mangana i cinka u apoplastu ksilema bjelike bukve u toku jedne vegetacijske periode. Rezultati su postignuti pomoću metode dekstran-gela (Glavač , 1987) na 20 bukovih stabala, koji reprezentiraju različite stupnjeve oštećenja zračnom polucijom. Očito je da potrebe jednog stabla u proljeće za vrijeme listanja, mogu biti pokrivene samo iz unutarnjih rezervi, budući da se tek nakon listanja može uspostaviti transport transpiracijskim tokovima. Nadalje, znamo da je taj put od korijenja do lista vrlo dug i da traje nekoliko tjedana. Zbog toga se u deblu sakupljene rezerve vode i mineralnih tvari najviše troše u proljeće a nadoknađuju se uglavnom tek u kasnu jesen. Slično nastupa proljetno osiromašenje glavnih hranjivih elemenata u ksilemskom soku smreke (Kaz da i Weilgony, 1988). |