DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Na osnovu ovih podataka može se računati sa prosječnom brzinom uspona vode u deblu bukve od S do 10 cm po satu. Ako uspon traje 15 sati onda se dnevno prevaljuje put od 1,5 m. Nadalje, ako udaljenost od vrha korijenčića do perifernih dijelova krošnje iznosi na pr. 30 ni, onda je potrebno za transport jedne molekule vode od mjesta ulaska u korijen do mjesta potrošnje ili izlaska iz lista oko 20 dana. Ta računica pokazuje da kratkoročni ili dnevni deficiti, koji nastaju zbog povećane transpiracije u ljetnim danima, mogu biti samo kompenzirani rezervnom vodom. U dijelovima krošnje sa smanjenim sadržajem vode sniženi potencijali uvjetuju njen pritok iz susjednog tkiva. Na taj se način kontinuirano ispostavljaju nove ravnoteže vodenih potencijala, nastaju i nestaju njihovi aksialni i radialni gradienti. Unutarnja ekonomija vode može biti poremećena povećanom transpiracijom uslijed oštećenja kutikule i smanjenja eficientnosti puci pri reguliranju transpiracije. Sa druge strane ona može biti debalansirana smanjenjem korijenovog sistema, oštećenjem mikorize i smanjenom propusnošću rhizođerme te ostalog tkiva u primarnoj građi korijenja. Dugi putevi i dugo trajanje transporta potenciraju deficite i osjetno slabe otpornost visokih stabala prema suši. Mnoga opažanja govore u prilog teze, da zračna polucija prouzrokuje poremećenja unutarnjeg vodnog režima. Stabla sa suhim vrhovima, osušenim granama i grančicama kao i prorijeđenom krošnjom (kod jele kao »subtop-dying«) pridolaze posebno često: — na rubovima sastojina, — na grebenima i glavicama, gdje je protok zračnih masa veći, — nakon dugotrajnih suhih ljeta, — na klimatskim granicama, primjerice u primorskoj bukovoj šumi, kao i — na staništima sa sniženom razinom podzemne vode. U sindromu šteta, koje nastaju zračnim polucijama, može poremećeni vodni režim djelovati kao predisponirajući, uzročni ili prateći stres. Pri tom je, kao i uvijek u svakom sistemskom zbivanju, teško razlučiti uzroke od posljedica. Ipak se može utvrditi, da je uloga unutarnjeg vodnog režima od presudnog značenja pri nastanku šteta na starim, visokim stablima. 3. ULOGA UNUTARNJE EKONOMIJE HRANJIVA I POSLJEDICE POREMEĆENE OPSKRBE Unutarnje domaćinstvo anorganskih i organskih spojeva biva poreme ćeno kroz: — promjenjeni kemijski sastavg i i, sa pregledom literature, 1986), atmosfere (vidi među ostalima G e o r— promjenjeni1989), kemizam tla (Ulric h i M a t z n e r, 1983, U I rich , 318 |