DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 9     <-- 9 -->        PDF

IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS
UDK 630" 49 (497.13) Sum. list CXIII (1989) 235


PROPADANJE ŠUMA U SR HRVATSKOJ I JUGOSLAVIJI"


Branimir PRPIĆ**


SAŽETAK: U radu se opisuje slanje šuma u SR Hrvatskoj i
Jugoslaviji na osnovi popisa oštećenja stabala tijekom 1987. Daje
se povijesni prikaz, sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim šumama
Posavlja i obične jele u bukovo-jelovim šumama Gorskog kotara
i sadašnje stanje koje ima sve simptome u svijetu poznate pojave
propadanja šuma. Daju se upute za obnovu posušenih šuma te
sadržaj istraživanja s ciljem utvrđivanja uzroka i posljedica propadanja
šuma.


Ključne riječi: propadanje šuma, stupnjevi oštećenja stabala,
emisije i imisije štetnih industrijskih polutanata, propadanje hrasta
lužnjaka, obične jele i drugih vrsta drveća.


UVOD


U posljednjih četrdeset godina zapažamo u našim jelovim šumama sve
veću pojavu tzv. sanitarnih sječa, dakle takvih sječa koja obuhvaćaju osušena
ili bolesna stabla jele. Slična pojava zapažena je početkom stoljeća u
nizinskim šumama hrasta lužnjaka u Posavini. Ugibanje jelovih stabala pripisali
smo insektu — moljcu jelovih iglica (Argyresthia fundela), a sušenje
nizinskih šuma insektima (Limantria dyspor i dr.) i poplavama.


Posljednjih godina zapaženo je sve intenzivnije sušenje jele i hrasta lužnjaka
ali i drugih vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, poljski jasen, hrast
crnika, čempres, alepski bor i dr.). Ta sušenja povezali smo s već poznatim
propadanjem šuma (Waldsterben) koje zahvaća sjevernu hemisferu, i već
se intenzivno proučava u zapadnoj Evropi (SR Njemačka, Švicarska, Austrija)
i SAD.


Tijekom 1987. godine proveden je u Jugoslaviji popis oštećenja šuma iz
kojega se vidi da je različitim stupnjevima oštećeno 32,1% stabala. Listače
su prosječno oštećene 27,8" „ dok su četinjače oštećene čak 45,8% što je zabrinulo
i najveće optimiste.


Kod ustanovljivanja stupnja oštećenja šumskog drveća korištena je metoda
Komisije za šume Evropske zajednice koja se odnosi na defolijaciju
stabala (0—4).


* Referat na simpoziju: »EKOLOŠKI I PRIVREDNI ASPEKTI PROPADANJA
ŠUMA«, održanom u listopadu 1988. g. u Zagrebu.
´* Prof. dr. Branimir Prpić, Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 25.
235