DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 89     <-- 89 -->        PDF

IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS
UDK 630* 425 Šum. list CXIII (1989) 315


ZBOG ČEGA SE ŠTETE OD ZRAČNIH POLUCIJA PRVO POJAVLJUJU
NA STARIM A NE NA MLADIM STABLIMA, GRMLJU ILI PRIZEMNOM
RAŠCU*


Vjekoslav GLAVAČ**


SAŽETAK: Dugogodišnje onečišćivanje atmosfere industrijskim
polutantima mijenja kemijske odnose okoliša živih bića,
a drveće je među prvim organizmima koji su ugroženi neposrednim
ili posrednim djelovanjem zračnih polutanata.


Dosadašnja istraživanja su dokazala da zbivanja pri nastanku
šumskih šteta imaju multifikatorski i polikauzalni karakter. Veliku
ulogu nastanka šteta imaju sistemske osebine koje su povezane
sa slarošću i visinom stabala.


Samo jedno drastično smanjenje emisija zračnih polutanata
može zaustaviti umiranje šuma.


1. UVOD
Pivo neka bude naglašeno, da sva živa bića reagiraju vrlo senzibilno na
promjene vanjskih životnih uvjeta. Ali tek onda, kad djelovanje stanišnih
faktora premaši izvjesne granice, događaju se u organizmu teško povratne
ili nepovratne promjene, koje se ponajprije očituju u:


— sastavu i građi za život značajnih makromolekula, zatim
— promjenjenim tokovima biokemijskih reakcija,
— strukturnim i funkcionalnim izmjenama subcelularne građe,
— nenormalnim životnim pojavama unutar stanice
— fiziološkim procesima, u međusobnoj ovisnosti pojedinih organa, i na
koncu
— vanjskom izgledu.
Prema tome su vidljive štete, koje nastaju polucijom zraka, tek konačan
izraz jednog cijelog niza promjena koje se prvo zbivaju na jednostavnima
a poslije na sve složenijim stupnjevima organizacije. Drugim riječima,
utjecaji zagađivanja atmosfere mogli bi se dokazati puno prije pojave
vidljivih oštećenja, uz predpostavku da poznamo normalne životne procese
i da nam za njihovo praćenje na raspoloženju stoje potrebni instrumentarij.


* Referat na simpoziju: »EKOLOŠKI I PRIVREDNI ASPEKTI PROPADANJA
ŠUMA«, održanom u listopadu
1988. g. u Zagrebu.
** Prof. dr. Vjekoslav Glavač, Universitat Kassel.


315