DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 89 <-- 89 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630* 425 Šum. list CXIII (1989) 315 ZBOG ČEGA SE ŠTETE OD ZRAČNIH POLUCIJA PRVO POJAVLJUJU NA STARIM A NE NA MLADIM STABLIMA, GRMLJU ILI PRIZEMNOM RAŠCU* Vjekoslav GLAVAČ** SAŽETAK: Dugogodišnje onečišćivanje atmosfere industrijskim polutantima mijenja kemijske odnose okoliša živih bića, a drveće je među prvim organizmima koji su ugroženi neposrednim ili posrednim djelovanjem zračnih polutanata. Dosadašnja istraživanja su dokazala da zbivanja pri nastanku šumskih šteta imaju multifikatorski i polikauzalni karakter. Veliku ulogu nastanka šteta imaju sistemske osebine koje su povezane sa slarošću i visinom stabala. Samo jedno drastično smanjenje emisija zračnih polutanata može zaustaviti umiranje šuma. 1. UVOD Pivo neka bude naglašeno, da sva živa bića reagiraju vrlo senzibilno na promjene vanjskih životnih uvjeta. Ali tek onda, kad djelovanje stanišnih faktora premaši izvjesne granice, događaju se u organizmu teško povratne ili nepovratne promjene, koje se ponajprije očituju u: — sastavu i građi za život značajnih makromolekula, zatim — promjenjenim tokovima biokemijskih reakcija, — strukturnim i funkcionalnim izmjenama subcelularne građe, — nenormalnim životnim pojavama unutar stanice — fiziološkim procesima, u međusobnoj ovisnosti pojedinih organa, i na koncu — vanjskom izgledu. Prema tome su vidljive štete, koje nastaju polucijom zraka, tek konačan izraz jednog cijelog niza promjena koje se prvo zbivaju na jednostavnima a poslije na sve složenijim stupnjevima organizacije. Drugim riječima, utjecaji zagađivanja atmosfere mogli bi se dokazati puno prije pojave vidljivih oštećenja, uz predpostavku da poznamo normalne životne procese i da nam za njihovo praćenje na raspoloženju stoje potrebni instrumentarij. * Referat na simpoziju: »EKOLOŠKI I PRIVREDNI ASPEKTI PROPADANJA ŠUMA«, održanom u listopadu 1988. g. u Zagrebu. ** Prof. dr. Vjekoslav Glavač, Universitat Kassel. 315 |