DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 80 <-- 80 --> PDF |
zne r "Vo Ulric h (1984) su pak pokazali, da se količina kiseline ekvivalentna neutraliziranom dijelu u korijenom dijelu tla ponovno oslobađa, što na kraju ipak dovodi do opterećenja šumskog ekosistema kiselinama. Za Saveznu Republiku Njemačku, koja je visoko industrijalizirana zemlja, mogu se pretpostaviti slijedeće relacije između rastvora tvari u nepošumljenom području (mjereno totalizatorima bulk samplerima) i onih u podstrešju krošnje, u svrhu grubih procjena za većinu elemenata osim K i Mn: Golo područje: Vegetacijski pokrov s glatkom površinom = 1 : 1.5 Golo područje: Šumska vegetacija/ravnica =1: 2 Golo područje: Šumska vegetacija/brdovit teren — listopadno drveće =1: 2 — zimzelena crnogorica =1: 3 — maksimalne vrijednosti (S) =1: 4 4. OPADANJE LIŠĆA Rastvor elementa povezan opadanjem lišća je također u velikoj mjeri povezan antropogenim zagađenjem zraka. To u prvom redu vrijedi za one elemente koji nakon svog taloženja na lišću i iglicama biva adsorbiran ili preuzet, kao npr. teški metali (Pb, Cr, Cu, Ni); to također vrijedi za tvari koje se kiselom kišom ispiru iz lista ili iglice. SI. 4 pokazuje rezultat jednog eksperimenta tokom kojeg su se iglice iz jelne krošnje ispirale, i to jednom nakon duljeg sušnog razdoblja i jednom nakon duljeg kišnog. Pokazalo se da se nakon sušnog razdoblja ispiralo velike količine olova, cinka i kamdija sa lišća (Godt, Schmidt & Mayer 1988). U tim pokusima se također moglo vidjeti, da se na rubu šumske sastojine ispralo daleko veće količine nego u unutarnjem dijelu, što je daljnji pokazatelj za porijeklo ispranih tvari iz atmosferskih taloženja. SI. 5 prikazuje sadržaje Cd, Pb i Zn u listovima bukve i iglicama smreke koje su izrasle djelomično u atmosferi zagađenoj iz atmosfere a djelomično u filtriranom zraku. Obje varijante potječu od istog drveta. Tu se vidi, da su najveći dijelovi Pb i isto tako Cd u slučaju listova bukve atmosferskog porijekla, tj. nisu preuzeti preko korijena drveta. SI. 6 prikazuje udjel opalog lišća u ukupnom unosu u tlo (uključivo lišće/iglice i podstrešje krošnje) u različitim njemačkim šumskim sastojinama. 5. PODZEMNE VODE Antropogeni utjecaj na transport tvari s podzemnim vodama dešava se uglavnom preko atmosferskih taloženja kiselina i tvari koje vežu kiseline. Mjerenja u podzemnim vodama koje napuštaju tlo pokazuju da se na većini šumskih staništa pretežni dio protona unesen ili proizveden u tlu odbija (neutralizira). Potrošnja protona se kompenzira izbacivanjem (mobiliziranjem) ekvivalentnih količina kationa ili određivanjem (potrošnjom) |