DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 8 <-- 8 --> PDF |
zdravstvenog stanja i oštećenja stabala u šumama Gorskog kotara, dali su mišljenje slijedećeg sadržaja: 1. Na osnovi rezultata istraživanja izncsenih na simpoziju te na osnovi obilaska Gorskog kotara stručnjaci iz. SR Njemačke došli su do zaključaka da su oštećenja na jeli, zatim bukvi i smreci posljedica imisija. Simptomi oštećenja su istovjetni sa simptomima promatranim u SR Njemačkoj. Štete na šumama Gorskog kotara pojavljuju se izrazito često u višim predjelima i na jugozapadnim ekspozicijama okrenutim Kvarnerskom zaljevu. 2. Umiranje šuma ne ograničava se samo na progaljene sastojine bukovo- jelovih šuma u kojima se već desetljećima vade bolesna i osušena stabla. 3. Svi stručnjaci jednoglasno dijele mišljenje da pri nastajanju oštećenja stabala u Gorskom kotaru imaju odlučujuću ulogu depozicije sumpora. Ovo mišljenje se temelji na rezultatima mjerenja sadržaja sumpora u iglicama smreke te vrlo velike depozicije ovoga elementa. 4. Za spašavanje šuma se naročito preporučuje značajno smanjenje emisije sumpornog dioksida i drugih štetnih tvari. 5. Preporučuje se, nadalje, intenziviranje istraživanja o uzrocima oštećenosti šuma i osnivanje mjernih stanica za praćenje depozicije štetnih tvari. 6. Potrebno je provesti točnu inventarizaciju i karliranje oštećenih sastojina s obzirom na reljef te pratiti razvoj stanja oštećenosti što treba poslužiti kao radna osnova. Uz pomoć takvih podataka mogu se spoznati međusobna djelovanja i kombinirani utjecaji opterećenosti štetnim imisijamate stanišnim i sastojinskim uvjetima. To može ukazati na predisponirajuće, uzročne i popratne faktore stresa koji uvjetuju propadanje šuma. Kako vidimo jedan od razloga propadanja šuma je poznat, makar što se tiče depozicije sumpora. Zaustavljanje emisija sumpornog dioksida ublažilo bi propadanje šuma. Dalje se, međutim postavlja pitanje što je s fotooksidantima, teškim metalima, biocidima, organskim spojevima i brojnim drugim supstancijama koje, ili same ili u sinergističkom djelovanju izazivaju ugibanje šumskog drveća. Zaustavljanjem propadanja šuma uklonili bi istovremeno veliku opasnostkoja prijeti čovječanstvu. Otrovi koji ugrožavaju šume u najviše slučajevaugrožavaju i čovjekovo zdravlje. Postavlja se pitanje moramo li stanje onečišćenja biosfere dovesti do apsurda pa tek onda započeti s akcijom spašavanja. Pretpostavljamo da će tada biti prekasno. Branimir Prpić |