DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 79     <-- 79 -->        PDF

elemente s iznimkom nekih teških metala (Cu, Cd, Pb) u podstrešju krošnje
znatno veći nego u oborinama na nepošumljenom terenu. Mnogobrojna istraživanja
(MAYER i U L RICH 1974, MAYER 1985) su pokazala da
se jako povećanje rastvora elemenata pri prolasku oborina kroz krošnju na
tlima bez vapnenca samo u slučaju K i Mn može pretežno objasniti ispiranjem
krošanja (leaching). Kod preostalih elemenata predstavljenih u SI. 3
preteže vanjski unos u obliku suhog taloženja. Ovim procesom atmosferskog
taloženja došle su prašine i aerosoli na površinu krošnje. Zbog različite površinske
strukture šuma je količina kroz krošnje filtriranih tvari vrlo različita.
Posebno je visoko suho taloženje u crnogoričnim šumama u područjima
u kojima su prisutne velike količine plinovitih i tvari finih čestica
u atmosferi, ili u područjima čestih magli.


Prosječno godišnje taloženje različitih


elemenata dospjelih oborinama izraženo


u postocima u odnosu na taloženje


u površini bez šume. Prosje


U00 -| ČIK.´ vrijednosti za bukovu i


smrekovu staru sastojinu u kroz krošnju


Sollingu (Weserbergland) 1


kroz krošnju


SOLLING 1975-1979 ´l


1200 A bukve ~p


niz utrblo-^,— V
1000-bukve Jjf -100V. = izvan šume


11


600´


400


200 I


100


biflilE


m:rj mi


m


H Na K Ca Mg Mn S Cl N Cu Zn Cd Pb
100 V.« 0D8 OS 0.39 0.87 0.17 0.« 2.34 172 2.63 23.6 138 16 29
-7 A -2 -1
* . g-m -a ´ — mg-m -a —»


SI. 3: Stope taloženja u sastojinskim oborinama, izražene u postocima taloženja
u području bez šuma (srednje stope za 1975—1979.) za jednu bukovu i jednu
smrekovu staru sastojinu u Sollingu (Weserbergland)


Sadržaj kiselina u oborinama vodi povećanom ispiranju krošanja, naročito
Mn i Ca kao i Mg, ali također i K i NHr (Kreutzer 1988). Ovim
procesom se doduše odbijaju protoni u oborinama (neutraliziraju); Mat


305