DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 77 <-- 77 --> PDF |
u izvjesnom smislu izjednačuju. Zato se manja stopa taloženja objašnjava procesom neutralizacije s bazičnim tvarima (prašina tla, čestice prašine, NHa) unutar atmosfere ili na graničnoj površini (vegetacija, tlo). Zakiseljenje područja korjenja šumskog drveća je obrađeno od strane Matzner-a & Ulrich-a (1984). Ako se radi o tome da se procijeni unos kiseline u ekološkom smislu, potrebno je uzeti u obzir i internu produkciju kiseline, kako bi ju se usporedilo sa eksternim unosom. Kao što je Ulric h 1986 c) pokazao, produkcija kiseline može dovesti do zakiseljenja slijedećim procesima čak i ispod vrijednosti od pH 5 (gdje ugljična kiselina nije više disocirana): (1) Stvaranje organskih kiselina, naročito u podložnom humusu (podsoliziranje) (2) Stvaranje salitrene kiseline pri mineraliziranju organski vezanog dušika (nitrificiranje) U neposrednoj blizini korijenja (rizosfera) može dodatno doći do zakiseljenja slijedećim procesima: (3) Proizvodnja protona koji su ekvivalentni iznosu za koji preuzimanje NH/,+ premašuje N0;i. Amonijak i nitrat mogu potjecati iz zagađenja zraka, tako da ovaj proces može barem djelomično imati vanjske uzroke. (4) Oduzimanje kationa pri stvaranju biomase, što se ne kompenzira procesima mineralizacije (korištenje biomase/eksport biomase). Kvantificiranje ukupnog opterećenja tla vanjskim prinosom i internom proizvodnjom kiseline pretpostavlja točno poznavanje svih unosa tvari u tlo i svih bitnih obrta tvari u tlu uključujući preuzimanje iona u sastojini. Takova mjerenja su izvršena samo u malom broju šumskih ekosistema. U 1ric h (1986 a, b) navodi na temelju dugogodišnjih istraživanja ukupno opterećenje kiselinama za tla dvaju tipičnih staništa pleistocenske ravnice (Liineburger Heide) kao i dvaju staništa izloženih brdskih položaja (Soiling). Iz toga se pokazalo da proizvodnja kiseline naprijed navedenim procesima (1) do (4) iznosi između 20 i 50% od vanjskog opterećenja kiselinama (Tab. 4), što dovodi do ukupnog opterećenja od 2 do 3 kmol H+ za ha i godinu, te 3 do 7 kmol H+ za ha i godinu. Potpuno druge relacije se iskazuju za vapnenasta tla gdje interna produkcija kiselina ugljičnom kiselinom dostiže znatne količine. Nasupnot tome, dominira eksterni udjel uvjetovan imisijom mnogo izrazitije na onim staništima koja su izložena visokom unosu NH/,+. 2.2 Taloženje teških metala Prema Tab. 1, atmosfersko prenošenje na velike daljine dolazi za teške metale naročito do izražaja kod procesa izgaranja. Brojna istraživanja stopa taloženja vršena su za slijedeće metale: Zn, Cu, Pb, Cd, Cr i Ni. Ovi elementi igraju najvažniju ulogu u smislu količina. Samo su sporadično izmjerene količine Co, Hg, TI, As, Sb i Bi. Srednje godišnje stope taloženja za šumska tla u SR Njemačkoj u vremenu 1980—1986 su dane u Tab. 5. Ove vrijednosti mogu biti prekoračene u blizini jakih emitenata, naročito ako se radi o emisiji grubih čestica prašine koje imaju neznatnu daljinu prenošenja. |