DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 77     <-- 77 -->        PDF

u izvjesnom smislu izjednačuju. Zato se manja stopa taloženja objašnjava
procesom neutralizacije s bazičnim tvarima (prašina tla, čestice prašine, NHa)
unutar atmosfere ili na graničnoj površini (vegetacija, tlo). Zakiseljenje područja
korjenja šumskog drveća je obrađeno od strane Matzner-a & Ulrich-a
(1984).


Ako se radi o tome da se procijeni unos kiseline u ekološkom smislu,
potrebno je uzeti u obzir i internu produkciju kiseline, kako bi ju se usporedilo
sa eksternim unosom. Kao što je Ulric h 1986 c) pokazao, produkcija
kiseline može dovesti do zakiseljenja slijedećim procesima čak i ispod vrijednosti
od pH 5 (gdje ugljična kiselina nije više disocirana):


(1) Stvaranje organskih kiselina, naročito u podložnom humusu (podsoliziranje)
(2) Stvaranje salitrene kiseline pri mineraliziranju organski vezanog dušika
(nitrificiranje)
U neposrednoj blizini korijenja (rizosfera) može dodatno doći do zakiseljenja
slijedećim procesima:


(3) Proizvodnja protona koji su ekvivalentni iznosu za koji preuzimanje
NH/,+ premašuje N0;i. Amonijak i nitrat mogu potjecati iz zagađenja zraka,
tako da ovaj proces može barem djelomično imati vanjske uzroke.
(4) Oduzimanje kationa pri stvaranju biomase, što se ne kompenzira
procesima mineralizacije (korištenje biomase/eksport biomase).
Kvantificiranje ukupnog opterećenja tla vanjskim prinosom i internom
proizvodnjom kiseline pretpostavlja točno poznavanje svih unosa tvari u tlo
i svih bitnih obrta tvari u tlu uključujući preuzimanje iona u sastojini. Takova
mjerenja su izvršena samo u malom broju šumskih ekosistema. U 1ric
h (1986 a, b) navodi na temelju dugogodišnjih istraživanja ukupno opterećenje
kiselinama za tla dvaju tipičnih staništa pleistocenske ravnice (Liineburger
Heide) kao i dvaju staništa izloženih brdskih položaja (Soiling). Iz
toga se pokazalo da proizvodnja kiseline naprijed navedenim procesima (1)
do (4) iznosi između 20 i 50% od vanjskog opterećenja kiselinama (Tab. 4),
što dovodi do ukupnog opterećenja od 2 do 3 kmol H+ za ha i godinu, te
3 do 7 kmol H+ za ha i godinu. Potpuno druge relacije se iskazuju za vapnenasta
tla gdje interna produkcija kiselina ugljičnom kiselinom dostiže
znatne količine. Nasupnot tome, dominira eksterni udjel uvjetovan imisijom
mnogo izrazitije na onim staništima koja su izložena visokom unosu NH/,+.


2.2 Taloženje teških metala
Prema Tab. 1, atmosfersko prenošenje na velike daljine dolazi za teške
metale naročito do izražaja kod procesa izgaranja. Brojna istraživanja stopa
taloženja vršena su za slijedeće metale: Zn, Cu, Pb, Cd, Cr i Ni. Ovi elementi
igraju najvažniju ulogu u smislu količina. Samo su sporadično izmjerene
količine Co, Hg, TI, As, Sb i Bi. Srednje godišnje stope taloženja za
šumska tla u SR Njemačkoj u vremenu 1980—1986 su dane u Tab. 5. Ove
vrijednosti mogu biti prekoračene u blizini jakih emitenata, naročito ako
se radi o emisiji grubih čestica prašine koje imaju neznatnu daljinu prenošenja.