DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Ugljična kiselina (iz oborina odn. disanja korjena/tla) igra ulogu samo
u vapnenastim, neutralnim do blago kiselim tlima, budući da ova slaba kiselina
pri pH-vrijednosti ispod 5 praktički više nije disocirana.


Srednje emitiranje jakih kiselina u SRNJ, koje je znatno odgovorno za
opterećenje kiselinama kiselih tala (pH < 5), dijeli se na slijedeći način:


Gustoća emitiranja SO, i NOc u SRNJ god. 1978. (prema MATZNER & ULRICH-u
1984.)


Tabela 3


Grupa emitenata S02 kmol H+ NO\. po ha i god. Suma
Toplane
Industrija
Kućanstva i
2.5
1.2
0.8
0.5
3.3
1.7
mala poPromet
trošnja 0.6
0.1
0.1
1.2
0.7
1.3
Suma 4.4 2.6 7.0


Pri tom se još nije uzeo u obzir doprinos NH>,+ u opterećenju kiselinama,
budući da je on vrlo različit prema regijama. Ovim podacima su u Tab. 4
suprotstavljene stope taloženja kiselina dobivene u brojnim istraživanjima
(VDI 1987, MAYER 1987, ULRICH 1986 c).


Stope taloženja ekvivalenata kiselina u SRNJ


Tabela 4


Oblik vegetacija/upotreba kmol H+ na ha i godinu


Listopadne šume


— zaštićeni položaji 1.2 do 2.6
— izloženi položaji 2.0 do 3.5
Crnogorične šume
— zaštićeni položaji 2.0 do 2.7
— izloženi položaji 2.9 do 6.5
Poljoprivredno korištene površine 0.5 do 1.5
Brojke navedene u Tab. 4 ukazuju na okvir unutar kojeg se nalaze stope
taloženja. Ukazuje se na razlike između zaštićenih položaja (ravnica, doline,
zavjetrine uz brda) i izloženih položaja (srednje visoka brda, naročito obronci
izloženi vjetru te sljemeni položaji; blizina emitenata). Iz razlika između
zimi golih listopadnih šuma i zimzelenih crnogoričnih, kao i poljoprivrednih
površina jasno se razabire utjecaj oblika površine na suho taloženje
(vidi gore). Općenito uzevši, stope taloženja u južnoj Njemačkoj su
niže nego u srednjoj i sjevernoj (udaljenost od industrijskih zona). S druge
strane su stope na jugu bliže donjoj granici navedenih područja.


Usporedba emitiranja (Tab. 3) sa stopama taloženja (Tab. 4) pokazuje
da su one u prosjeku niže. Uzrok tome može biti činjenica da se jedan
dio emitiranih kiselina prenosi preko granica na susjedne zemlje. Svakako
pokazuju ispitivanja na primjeru (usp. VDI 1987.), da se import i eksport