DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Strane tvari u atmosferi s potencijalom ugroženosti za tlo i ili vegetaciju Tabela 1 Grupa tvari Najvažniji izvori — kiseline i stvaratelji kiselina sagorijevanje ugljena i ulja, sagorije- SCX, N0X, Cb, HC1, HF van je smeća, kemijska industrija, metalna industrija industrija stakla, metalna ind. NH;´ (uzimanje korijena!) poljoprivreda — teški metali, npr. Pb, Cd, Cu, Ni, sagorijevanje uglja i ulja Zn, Hg, TI, Cr, As metalna industrija — postojani organski spojevi, npr. sagorijevanje smeća, sagorijevanje ug- PAK/HCH, HCB, Dioxine, PCP ljena i ulja, kemijska industrija, poljoprivreda — radioaktivne tvari nuklearke, nuklearna postrojenja, proizvodnja oružja, medicina. Ako se želi dobiti slika o trenutnom razvoju i aktualnoj situaciji opterećenja stranim tvarima, potrebno je pobliže promotriti emitiranje tih tvari. Tabela 2 daje neke primjere za procijenjene gustoće emitiranja (srednja emitirana gustoća po hektaru površine zemlje i godinama): Emitiranje sumpora, dušika, olova i kadmija od 1850 (srednja gustoća emitiranja na području Savezne Republike Njemačke) Tabela 2 1850 1900 1950 1970 1980 S (kg/ha/godina) < 5 25 55 75 65 N (kg ba godina) <2 5 5 30 36 Pb (g/ha/godina) -0 ? ? 180 do 260 Cd (g/ha/godina) ~0 ? ? 3 do 10 Može se poći od činjenice, da vrijednosti iz 1850. približno odgovaraju »prirodnom« opterećenju. Brojke jasno govore da je nastupila dalekosežna promjena »kemijske klime« u posljednjih 100 godina. U atmosferu su dospjele potpuno nove tvari, kod drugih je emisija, tj. koncentracija porasla prema redu veličina. 2.1 Taloženje kiselina i tvari koje stvaraju kiseline Kiselo opterećenje šumskih tala određuje se u osnovi unošenjem SO:> i NOx i njihovim reakcijskim produktima (HjS04, HNO3). U područjima intenzivne poljoprivredne proizvodnje (naročito stočarstvo) unošenje NFL, dolazi do izražaja, ako se amonijak preuzima nakon njegovog odvajanja iz biljke NH,+ NorK + FT ili njegovog nitrificiranja te konačno ispiranja NH,.+ NOs~+ 2H (Van Breemen et al. 1986). 301 |