DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Zračna zagađenja koja su predmet ove diskusije su gotovo bez iznimke emitirana izvan šumskih područja, naime u industrijskim zonama, područjima naselja i prometnih linija, ali i na poljoprivrednim površinama. Ona se nakon emitiranja prenose preko manjih ili većih razdaljina, te se u mokrom ili suhom talogu opet vraćaju. Pokazalo se, da stopa taloženja ovisi u velikoj mjeri o obliku na zemlju, tj. vegetacijskom pokrovu. SI. 1 govori o jednom primjeru. Smreka Bukva glatka povr šina bez ve getacije 21 « 85 KS SOjj-S po hektaru i godini SI. 1: Srednja godišnja stopa taloženja sumpora na šumskim i na područjima bez vegetacije u Sollingu (Weserbergland) 1969—1983 (prema MATZNER-u et el. 1984) Uzrok razlici u stopama taloženja leži u činjenici, da vegetacijski pokrov djeluje na fizikalne odnose u atmosferskom graničnom sloju i time naročito utječe na stopu suhog taloženja (Mayer & Ulrich 1974, Mayer 1985). Posljedica toga je, da su šumska tla u pravilu jače opterećena atmosferskim stranim tvarima nego što su to površine s drugim oblicima vegetacije i ona bez ikakve. U Tabeli 1 su prikazane grupe tvari i najvažnije potencijalne štetne tvari koje igraju ulogu u zračnom zagađenju što utječe na tlo. Vrlo malo se zna o atmosferskom unošenju perzistentnih organskih spojeva. Vrlo malo ima istraživanja o stopama taloženja u odnosu na površinu. Slično vrijedi i za radioaktivn e tvari, pri čemu se pokazuje više zanimanja za mogući ulazak tih tvari u lanac ljudske prehrane nego za oštećenja šume. |