DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 7     <-- 7 -->        PDF

MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O PROPADANJU ŠUMA


Propadanje šuma u SR Hrvatskoj povećalo se u 1988. u odnosu na 1987.
za 26.9"i,. Tijekom 1987. utvrdili smo 26]
u dok u 1988. nalazimo 33% oštećenih
stabala. 0\>o veliko povećanje oštećenja možemo djelomično objasnilikasnim mrazom u 1988. koji značajno oštećuje bukvu, a poslije toga ljetnimrazdobljem bez oborina. Smatramo da su ova dva nepovoljna utjecaja pospješila
djelovanje imisija na šumsko drveće.


li 1985. surađivali smo u istraživanjima uzroka propadanja šuma sa stručnjacima
iz Kassela, SR Njemačka. Iz ove suradnje potekao je rad kojegaobjavljujemo iste godine u Šumarskom listu zajedno s prof. dr. V. davačem
i dr. 11. Koeniesom o imisijskom opterećenju šuma Gorskog kotara i
Like kiselinama i teškim metalima. Rezultati koje snio dobili su porazni.
Velika opterećenja su utvrđena u šumama koje su izložene industrijskojpoluciji iz Kvarnerskog zaljeva i Italije te iz industrijskih centara Hrvatske
i Slovenije i dakako, Evrope (daljinski transport štetnih supstancija).


U međuvremenu produbili smo suradnju s njemačkim znanstvenicima
koji se bave proučavanjem propadanja šuma. Zajedno s Kulturno-informativnim
centrom SR Njemačke u Zagrebu organiziramo od 5. do 7. 10. 88.
simpozij pod naslovom: »EKOLOŠKI I GOSPODARSKI ASPEKTI PROPADANJA
ŠUMA«. Na simpoziju sudjeluje šest poznatih profesora s različitih
sveučilišta SR Njemačke. To su prof. dr. K. Kreutzer, šumarska pedologija,
prof. dr. V. Glavač, biljna sociologija i fiziologija, prof. dr. R. Mayer, ekologija,
prof. dr. P. Schiitt, šumarska fitopatologija, prof. dr. G. Hildebrand,
uređivanje šuma i prof. dr. H. Schulz, tehnologija drva, a s naše strane
prof. dr. Branimir Prpić i znanstveni savjetnik dr. N. Komlenović.


Simpoziju se odazvalo oko 250 stručnjaka iz cijele Jugoslavije. Izlaganja
su simultano prevođena i razvila se bogata rasprava. Simpozij je bio vrlo
zanimljiv jer je problematika propadanja šuma rasvjetljena s različitih aspekata,
od fiziologije drveća do uređivanja šuma. Mišljenja o uzrocima i
posljedicama umiranja šuma bila su različita od optimističkih — Kreutzer
ukazuje na mogućnost poboljšanja stanja šumskog ekosistema gnojidbom,
do pesimističkih — Schiitt smatra da je nemoguće brzo i egzaktno ustanoviti
što sve pospješuje propadanje šuma jer se u zraku pojavljuje od 3 do
5 tisuća supstancija koje mogu nepovoljno utjecati na šumske ekosisteme.


U svim izlaganjima dominira, međutim, zajednička konstatacija da na
propadanje šuma značajno utječu imisije štetnih supstancija iz zraka (suha
i mokra depozicija u šumskim ekosistemima).


U ovome broju našeg časopisa objavljujemo sva izlaganja održana na
simpoziju.


Njemački profesori posjetili su Gorski kolar te obišli Gospodarsku jedinicu
Rogozno i fakultetske šume Zelesinu i Sungerski lug. Poslije pregleda


233