DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 67 <-- 67 --> PDF |
vije vrijeme i primjena istih ili vrlo sličnih ključeva za interpretaciju (uspoiccl i A r b e i ts g r u p p e F o r s 11. Luftbildinte r p reten 1988. ili Tepass e 1988.). Međutim planovi snimanja, broj uzoraka i način izbora primjernih stabala na primjernoj točki su u pojedinim Saveznim pokrajina ma u Švicarskoj, Austriji ili Belgiji različiti i prilagođeni danim uvjetima. Nema metode, koja bi svuda u svim pojedinostima bila ista. Žele se zapravo primijeniti takve metode, koje daju usporedive rezultate. U nastavku prikazan model inventarizacije oštećenja šuma pomoću aerosnimki na velikim površinama treba shvatiti kao primjer, kojim se možemo poslužiti, ali za koji se ne smatra da je jedini mogući ili svuda najbolji. Ciljevi inventarizacije Postavljena su tri međusobno usklađena cilja i to: a) Inventura stanja šuma velikog područja i njegovih dijelova u gotovo jedan te isti dan, kod čega će se odrediti učestalost značajki K, koje karakteriziraju za određene vrste drveća stupanj oštećenja pojedinih stabala. Kod toga treba formirati 5 stupnjeva oštećenja. b) Istraživanje prostorne (geografske) razdiobe pridolaska oštećenja, kao i (moguće) ovisnosti između pojave značajki K; i određenih značajki sastojina i staništa. c) Opažanje razvitka stanja šuma velikog područja u razdoblju od ngodina, što znači ustanovljavanje promjena učestalosti značajki Kj (eventualno i nekih drugih ekoloških i pedoloških značajki). Područje inventarizacije (država, pokrajina, regija) obuhvaća na pr. 20.000 ha, a ima, kod više ili manje jednoličnog rasporeda šuma, postotak šumovitosti od 30V Ustanovljavanje oštećenja šuma i opažanje razvitka oštećenja provest će se statistički, metodom uzoraka. Kod toga će se postaviti velika količina privremenih primjernih ploha na aerosnimcima i ograničen broj stalnih, kombiniranih terenskih i ploha na aerosnimkama. Kod potonjih treba iste kolektive stabala interpretirati i na terenu i na snimkama. Za postizanje ciljeva pod a) i b) postavit će se Klaster uzorak privremenih primjernih površina u više stupnjeva: 1. stupanj Aerosnimanje u prugama 2. stupanj Skupine od »m« primjernih točaka uzduž pruga na pr. m = 9) 3. stupanj Interpretacija od »n« stabala na svakoj primjernoj točki (na pr n = 20). Dodatno uz primjerne točke trećeg stupnja postavljaju se i stalne kombinirane primjerne površine, u terenu i na snimku, sistematično raspoređene na pr. u rasteru 8x12 km, koje se smatraju integralnim dijelom uzorka (Slika 9). |