DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 62     <-- 62 -->        PDF

đenog interpretacijskog ključa stabla koja ulaze u uzorak klasificiraju se u
pet stupnjeva oštećenja, slično kao i kod terestričkih inventura.


U svrhu razumijevanja tih aeroinventura navest će se u najkraćem obliku
neki podaci o pretpostavkama za ustanovljavanje oštećenja šuma metodama
daljinskih istraživanja, te upozoriti na tehničke uvjete koji se preporučuju
za izvršenje aerosnimanja u svrhu inventure oštećenja šuma. Na


koncu će se izvjestiti o dosadašnjoj primjeni aerosnimaka kod inventura
oštećenja šuma, te na jednom primjeru pokazati kako se može oblikovati
inventura oštećenosti šuma primjenom aerosnimaka.


3.1.
Pretpostavke za ustanovljavanje oštećenja šuma pomoću
daljinskih istraživanja
Prepoznavanje i klasifikacija pojava oštećenja u šumskim sastojinama
na aerosnimkama pretpostavlja da između oštećenih, odnosno bolesnih i neoštećenih,
zdravih stabala postoje jednoznačne razlike u obliku krošnje, položaju
grana i gustoći krošnje i ili razlike refleksije u jednom ili više spektralnih
područja.


Strukturne promjene krošnje tipične za novovrsna oštećenja šuma mogu
se kod stereoskopskog promatranja aerosnimki mjerila 1:5.000 na osnovi
dvo-ili trodimenzionalnih karakteristika oblika dobro uočiti. Primjenom filma
s ekstremno velikom moći razlučivanja (na pr. ICK film Kodak SO-131)
i uz aerofotokamerc s kompenzacijom pokreta slike, mogu se te značajke
interpretirati i na snimkama sitnijeg mjerila, na pr. 1:10.000.


Novovrsna oštećenja šuma uzrokuju, kod stabala različitih vrsta i različito
jako izraženih simptoma oštećenja, promjene spektralne refleksije, a
time i promjene boje preslikavanja i tipičnog izgleda boje na kolornim i ICK
snimkama. Oštećenjima i bolestima uzrokovane promjene u pigmentaciji
lista utječu na spektralnu refleksiju sunčevog i nebeskog svjetia u vidljivom
području spektra. Morfološke promjene strukture staničja utječu na refleksiju
u bližem, fotografski još primjenjljivom infracrvenom, a promjene u
sadržaju vode u lišću i ostalim dijelovima biljke mijenjaju refleksiju u srednjem
području infracrvenog. Znatan gubitak lišća i iglica pridonosi također
promjenama refleksije: opada količina iglica,lišća od koje se zrake odbijaju,
povećava se udio kod refleksije sudjelujuće površine grančica, grana i debia,
a isto tako i udio zasjenjenih dijelova unutar krošnje, a kod ekstremnog
gubitka asimilacijskih organa također i udio refleksije od tla.


U slici 7 prikazana je tipična krivulja refleksije od zdravog, zelenog,
asimilacijskog aparata, te utjecaj pojedinih faktora na refleksiju. Međusoban
utjecaj stanja krošnje i simptoma oštećenja s jedne strane i refleksije
svjetla s druge strane je naravno mnogostruk, te specifičan obzirom
na stanje 1 mjesto preslikanih stabala. Kako se u određenom konkretnom
slučaju mijenja spektralna refleksija različito jako oštećenih, nasuprot vi


tatlnim krošnjama, prikazano je za jelu na slici 8.
Za inventarizaciju i praćenje novovrsnih oštećenja šuma moramo primijeniti
sustav za snimanje, koji ima dva svojstva: mora imati dovoljno
veliku prostornu moć razlučivanja da se mogu uočiti značajke oblika krošnje,
te mora imati određeni multispektralni kapacitet. To znači da mora
moći registrirati razlike u refleksiji kako u vidljivom, tako i u bližem infracr


288