DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Odluka o primjeni rastera 4x4 km ili prorijeđene mreže, donosi se svake godine na saveznoj osnovi prema rezultatima proljetne inventarizacije na trajnim primjernim plohama. U 1988. godini se je odlučilo, kao već i 1987. godine, da se primijeni samo smanjeni uzorak. Kao dodatak smanjenom uzorku pojedine Savezne pokrajine su za glavna područja oštećenja, odnosno za regije u kojima se oštećenja očigledno povećavaju, zadržale mrežu od 4x4 km ili provode intenzivne regionalne inventure iz zraka. U nekim pokrajinama se rezultati dobiveni na trajnim plohama uključuju u inventuru glavnih područja oštećenja. Kako novovrsna oštećenja šuma pridolaze i u ostalim evropskim zemljama postoji kod međunarodnih organizacija zanimanje za pridobivanjem za sve države usporedivih rezultata periodičkih inventura oštećenja šuma. Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Evropu (UN-ECE) formirala je radnu grupu, koja je izradila preporuke »o metodologiji i kriterijima za jedinstveno uzimanje uzoraka, ustanovljavanje, praćenje i analizu utjecaja onečišćenja zraka na šume«, za međunarodno nadziranje oštećenja šuma provođenjem usporedivih periodičkih inventura. Ove preporuke su 1986. prihvaćene i 1987. je prvi put u Freiburgu prakticiran zajednički trening u procjeni oštećenja pojedinih stabala, tako da je 16 evropskih zemalja, od toga 5 istočnoevropskih provelo inventure oštećenja šuma po tim preporukama. »Međunarodni izvještaj o oštećenju šuma 1987.« koji sažima rezultate tih inventura iz raznih evropskih zemalja je u obradi. Preporučena, a također i primijenjena metoda za ustanovljavanje novovrsnih oštećenja šuma jednaka je gotovo potpuno metodologiji, koja se od 1984. godine primjenjuje u SR Njemačkoj (vidi Schopfe r und H r adetzky 9183; Schopfer, Hradetzky etat. 1994). To je statistička metoda sa sistematičnim uzorkom s najmanje 16 X 16 km rasterom terestričkih primjernih površina, iako većina država ima uže rastere, tako na pr. 8x 8 km ili 4x 4 km. Na izabranoj točki se iskolčava križ s četiri uzorka po 6 stabala na svakom kraju. Procjena oštećenja izvodi se isto kao u SRNJ u stupnjevima po 5% obzirom na gubitak iglica ili lišća i u tri stupnja za klorozu, nakon čega se stabla klasificiraju u 5 stupnjeva oštećenja, kao u Tabeli 1. Osim ove sveevropske suradnje, zemlje Evropske zajednice izrađuju »Izvještaj o oštećenju šuma EZ«. Zato su dobiveni podaci za 16 X 16 km mrežu primjernih površina svih zemalja EZ dostavljaju EZ Komisiji u Bruxellesu. Publiciranje prvog izvještaja Komisije koji sadrži rezultate za razdoblje 1987/88. očekuje se u proljeće 1989. godine. 3. INVENTARIZACIJA NOVOVRSNIH OŠTEĆENJA ŠUMA POMOĆU AEROSNIMAKA Osim terestričkih inventura izvode se od 1982. godine po cijeloj SRNJ inventarizacije s primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimaka krupnog mjerila, na razini regija, a u povećanoj mjeri i na razini poduzeća. I ovdje se u pravilu na sistematično raspoređenim primjernim točkama procjenjuje stupanj oštećenja određenog broja stabala. Veličina uzoraka takvih aeroinventura je znatno veća nego kod terestričkih. Nakon brižljivo izgra |