DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 60     <-- 60 -->        PDF

U pojedinim Saveznim pokrajinama se u većim vremenskim razmacima
pokušava uz terestričku inventarizaciju oštećenja istražiti onečišćenost štetnim
tvarima kemijskom analizom uzoraka tla i iglica. Osim toga analizom
većeg broja kolutova nastoji se istražiti utjecaj oštećenja na tekući prirast
stabala. Takve inventure opterećenja šuma štetnim tvarima, odnosno analize
prirasta provedene su u Baden-Wurttenbergu 1983. i 1988. godine kao poduzorak
terestričke inventure šuma.


Kako se od 1985. godine općenita situacija oštećenja vrlo malo mijenja,
stvarne promjene su u području subjektivnih pogrešaka procjene, a prikrivene
su također i statističkim pogreškama uzimanja uzoraka. Povećanje
broja ploha radi statističkog osiguranja tih malih promjena nije moguće
iz ekonomskih razloga. Ako s druge strane želimo samo ustanoviti da li situacija
i nadalje godišnje za cijelu Saveznu pokrajinu pokazuje relativno
male promjene, možemo se zadovoljiti i s manjim uzorkom!


Ova razmišljanja dovela su do saglasnosti Saveznog ministarstva i pokrajinskih
uprava šuma da se u buduće mreža uzoraka može razrijediti, ako
ne nastupi neka nova drastična situacija. Kao obavezna najmanja gustoća
mreže uzoraka od 1987. godine prihvaćen je raster od 8x12 km. Pojedine
Savezne pokrajine mogu prema vlastitoj odluci izabrati gušći uzorak. U Baden-
Wiirttembergu izabrana je mreža 8x8 km. U pokrajinama Saarland i
Schleswig-Holstein, kao i u gradovima — federalnim jedinicama Hamburg
i Berlin zadržan je raster 4x4 km, jer se samo tako u tim površinski malim
pokrajinama, može dobiti statistički osiguran podatak o razmjeru oštećenja.


Granica sastojine / \


A


f A A A j{A


´A f/\ A * A


V\


A A\


—I— Sredina plohe


A Stabla koja su ušla u uzorak


Slika 6b: Položaj uzorka za testeričke inventure oštećenja šuma u mlađim
sastojinama