DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 58 <-- 58 --> PDF |
24 opažačkih ploha za smreku (2496 stabal; sr:rel:e) » K9> m V. 1* 71 I? 71 li It 7t M 7? 7 77t tt 7f Kg I IfE ´L; Uli Ft: Hfi .´ đS H!i f»i M** H7 H8> f<8 Stupnjevi ´EZ2 innD 51523 vitaliteta: 0 1 2 3 4 si ab? bez srednje jako ođunirlo simptoma oštećeno oštećeno oštećeno C -ICyi 11 -25# 26 60/i 60% cubital; iglicć Slika 5: Razvoj oštećenja šuma na trajnim opažačkim plohama smreke (Šumarski znanstveno istraživački institut Baden-Wurttcmberg 1988) U nastavku će se dati pojedinosti primijenjene metodologije, te moguć nosti smanjenja broja primjernih površina. Osnovni oblik terestričke inventarizacije šumskih šteta je uzorak u 4x4 km rasteru. Položaj primjernih površina je određen sistematično i definiran je X/Y koordinatom u G a u s-Kr ug e r o vo m koordinatnom sustavu. Na svakoj točki koja pada u šumu iskločen je križ orijentiran prema stranama svijeta, na čijim krajevima je za 6 najbližih stabala ustanovljeno stanje kroš nje i to za stabla koja padaju u 1—3 razred Kr altov e klasifikacije. Po tištena i nadvladana stabla (4 i 5 Kraftov razred) ne uzimaju se u obzir. (Sli ka 6a) U kulturama, branjevinama i sastojinama letvenjaka izbor stabala pri kazan je na slici 6b. Položaj primjerne točke ili orijentacija krakom križa mogao je biti promijenjen samo u jasno definiranim iznimnim slučajevima i po točno određenim pravilima. Kod ustanovljavanja stanja krošnje procjenjivano je osipanjem iglica i lišća u 5°/o stupnjevima i žućenje u 3 klase (Tabela 1). Na osnovu tih po dataka formirani su kasnije stupnjevi oštećenja od 0 do 4 prema Tabeli 1. Osim stupnja oštećenja krošnje izabranih stabala ustanovljavane su i određene značajke sastojina i staništa i to: Sastojinski podaci Stanišni podaci — Vrst posjeda — Predjel — Površinsko učešće vrsta — Geološka podloga — Starost — Nadmorska visina, klimatska zona — Temeljnica — Pad, smjer pada 284 |