DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 53     <-- 53 -->        PDF

IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS
UDK 630* 425 + 630*95 (430.1) šum. list CXIII (1989) 279


INVENTARIZACIJA I OPAŽANJE SADAŠNJIH OŠTEĆENJA
ŠUMA U SR NJEMAČKOJ*


G. HILDEBRANDT I K. P. GROSS **
SAŽETAK: Sredinom sedamdesetih i osobito početkom osamdesetih
godina u SR Njemačkoj i susjednim zemljama došlo je do
intenzivnog oštećenja šuma, koje se ne mogu objasniti samo
»klasičnim« biotičkim i abiotičkim uzročnicima. U svrhu dobivanjavjerodostojnih podataka o rasprostranjenju tih oštećenja provode
se od 1982. god. na području pojedinih Federalnih država nacionalne
inventure oštećenja šuma, za koje je za cijelu SR Njemačku
od 1984. god. uvedena jedinstvena metodologija. Ta inventura
je bazirana samo na terestičkim opažanjima. Na osnovi uspješnoizvedenih pokusnih inventura oštećenja šuma primjenom aerofotosnimki
provode se od 1982. god. osim terestičkih i inventure
primjenom infracrvenih kolornih aerosnimki. Nakon što su u
članku navedene pretpostavke za primjenu daljinskih istraživanjakod inventarizacija oštećenja šuma, te prikazane dosadašnje inventure
uz primjenu aerosnimki u razdoblju od 1983—1987. god.,
iscrpno je prezentiran model inventarizacije oštećenja šuma, na
velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih aerosnimki.


1. STANJE OŠTEĆENJA ŠUMA 1987. GODINE U SR NJEMAČKOJ
Od sredine sedamdesetih, a pojačano i vrlo uočljivo od početka osamdesetih
godina pojavljuju se u SR Njemačkoj, kao i u susjednim srednjoevropskim
zemljama oštećenja šuma, koja se ne mogu pripisati sam o nekom
od »klasičnih« biotičkih i abiotičkih uzroka. Stanje šuma karakterizirano
je time da nova oštećenja pokazuju vrlo veliko geografsko rasprostranjenje,
iako regionalno s vrlo različitim intenzitetom. Vanjski izgled oštećenja
na pojedinačnim stablima manifestira se gubitkom iglica i lišća, kod
četinjača (osobito kod smreke) mjestimično dolazi do žućenja iglica, kod
listača do promjene u listovima i rastu izbojaka. Većinom prevladavaju
slaba ili srednje jaka oštećenja pojedinačnih stabala. Do propadanja pojedinačnih
sastojina ili cijelih predjela dolazi samo na pojedinačnim, prostorno
ograničenim staništima. Značajna je pak površina srednje jako i jako oštećenih
sastojina četinjača na visokim položajima u Alpama, na nekim mjestima
sredogorja, osobito u Fichelgebirge, Bayrische Wald, Schwarzwald, Rohn


** Prof. dr. Gord Hildebrandt i K. P. Gross Univerzitet Freiburg i Br.
Referat na SIMPOZIJU: »Ekološki i privredni aspekti PROPADANJA ŠUMA
«, održanom u listopadu 1988. g. u Zagrebu.