DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Opterećenje zraka s SOv i On u ovom području je neznatno. Unos protona
iznosi samo 0.2 kmol/ha i godinu. Neobično visoko, nasuprot tome,
je u smrekovim šumama taloženje amonijaka s gotovo 2 kmol ha. Amonijak
potječe u prvom redu od poljoprivredne emisije (G ii 11 e, Tov domaćih
životinja).


Postupci oko pokusa bili su slijedeći:


Al — Kontrola
BI — kiselo kišenje sa sumporom zakiseljenom vodom dovedenom do pH
2.7—2.8 (to odgovara godišnjem dodatnom unosu od 3.5 kmol H* ha,
što se aplicira u 17 kišenja za vrijeme vegetacijskog razdoblja)
Cl — »normalno« kišenje s vodom koja posjeduje istu električnu provodljivost
kao i kišnica, te pH vrijednost od 5—5.5 (to su okruglo 0.01
kmol protona/ha i godinu. Kišenje se odvijalo na isti način kao


kod BI).
A2 — jednokratno krečenje s 4 t/ha mljevenog dolomita u aprilu 1984.
B2 — kao prethodno, plus kišenje kao BI
C2 — kao prethodno, plus kišenje kao Cl


Potreba da se, pored kisele varijante kišenja, uključi i normalna u
ispitivanje, temelji se time, što moramo biti u staju odvojeno promatrati
efekt zakiseljenja od efekta navodnjavanja.


Eksperimentalni postupak kišenja traje od proljeća 1984.


Djelovanje povišenog unosa kiseline


a) pH vrijednosti (SI. 1)


Vrijednosti pH (KC1) su se jedva promijenile. Krajem 4. kampanje kišenja
u jesen 1987. (unos oko 14 kmol protona ha) pokazao se pad pH vrijednosti
za oko 0.2—0.5 stupnja u najgornjem cm humusnog sloja. To znači
da tlo dobro odbija nanesenu kiselinu.


b) Izmjena kationa (SI. 2)


Jasno se vidi pad kapaciteta izmjene kationa u gornjem području humusnog
sloja gdje su se i pH vrijednosti spustile. Očigledno su se protonirale
funkcionalne grupe (karboksilne grupe) organskih tvari. Pritom je došlo
do značajnog rada izmijenjivih iona kalcija, magnezija, kalcija i mangana,
dok su izmijenjivi protoni, aluminijevi i željezni ioni povećani bez da su
izjednačili gubitak bazičnih kationa i mangana. Na pitanje otkuda potječu
aluminijevi i željezni ioni, ne može se jasno odgovoriti. S velikom vjerojatnošću
su oslobođeni povećanom aktivnošću protona uslijed kišenja iz organskih
kompleksnih spojeva ili iz hidroksida, te su mogli zbog svoje velike
snage izmijenjivanja prijeći u adsorptivnu vezu (NH^Cl — izmjenjiv).


Izmjena iona u humusu potiče odbijanje oko jedne trećine unesene kiseline
unutar prve 4 godine postupka.


Veliki dio izmijenjenih iona se dalje prenosi s dušičnom vodom. Tako
nalazimo, na primjer, na dubini od 20 cm u podzemnoj vodi od sredine 1985.
porast koncentracije kalcija (SI. 3).


268