DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 41 <-- 41 --> PDF |
e) Dugoročno uzajamno djelovanje različitih oblika stresa povećanim opterećenjem protonima Dugoročna djelovanja kiselih taloga mogu dovesti do kroničnih smetnji sadržaja hranjivih tvari i vode, ako nehumusni horizonti zbog aluminijske toksičnosti nisu više dovoljno prokorijenjeni, te za preuzimanje vode i hranjivih tvari stoji na raspolaganju samo humusni površinski sloj. Smetnje ove vrste se prema U 1 r i c h u razvijaju u faktore koji pri dodatnom stresu izazivaju akutna oboljenja. 3.5 Razmjer šteta u šumama uslijed kiselog taloženja Neosporno je da u šumama može doći do šteta na korijenju uslijed djelovanja aluminija i teških metala uz povećano opterećenje kiselinama. Sporno je pak, u kojem razmjeru danas postoje šumske štete ove vrste. Prema Rehfue s s-u (1988.), na temelju kritičke analize današnjeg stanja znanosti, takve štete u šumama nigdje nisu potpuno dokazane. On pretpostavlja da su dalekosežne pojave oboljenja šuma u posljednjem desetljeću mogle biti posljedica dalekosežnog klimatskog stresa (mraz ili suša), pri čemu su faktori imisija i tla mogli igrati regionalno i lokalno različite uloge. Ulric h i suradnici su, nasuprot tome, došli do uvjerenja na temelju njihovih opsežnih ispitivanja, da šume u srednjoj Evropi na velikim površinama pate od aluminijskog stresa i da je time u posljednjem desetljeću uzrokovan veliki dio šumskih šteta (Ulric h u. a. 1979., Ulric h 1983., Ulrich u. Matzner 1983., Ulrich 1987.). U cilju otklanjanja šteta oni ne traže samo drastičnu redukciju kiselih emisija, već i dalekosežna zavapnjenja zakiseljenog šumskog tla. 4. EKSPERIMENTALNA ISPITIVANJA Zbog dalekosežne važnosti ovog problema potrebno je provesti daljnja ispitivanja. To vrijedi i za krečenja kao protusredstvo, ne zbog ekonomskog ulaganja, već prvenstveno zbog higijenskih razloga u vezi s vodom, jer krečenjem u šumama se pojačano proizvodi nitrat, što može utjecati na kvalitet šumskih vodenih resursa. U cilju provjere hipoteze o zakiseljenju tla, proveli smo početkom osamdesetih godina eksperiment na otvorenom, u starijoj, vrlo prorasloj smrekovoj sastojim, s kiselom kišom i krečenjem (Kreutzer i Bittersohl 1986.). Pokusna sastojina se nalazi u gornjobavarsko-švapskom Alpenvorlandu između Miinchena i Augsburga u Hoglwaldu. Tlo je jako zakiseljeno podsolasto smeđe tlo iz ilovasto-pjeskovitog tercijarnog materijala s primjesama lesa. Najniže pH vrijednosti su 2.8 (KC1) na prijelazu vlažnog površinskog humusa na mineralno tlo. Opskrba hranjivim tvarima je vrlo dobra, tek je kalija upravo dovoljno za rast. Dušik se uglavnom nudi kao nitrat, jer su heterotrofni nitrifikanti prilagođeni kiselinama, u tlu vrlo aktivni. Srednje godišnje oborine iznose 800 mm. Na ovom staništu se prirodno razvio submontani fagetum kiselog tla. 267 |