DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 40 <-- 40 --> PDF |
kalcija i magnezija. Istraživanja Jung e (1984). su osim toga pokazala, da se smanjuje prihvaćanje kalija. Daljnje smetnje nastaju u raspoloživosti fosfatima u tlu, budući da su aluminijski fosfati vrlo teško topivi. Laboratorijska istraživanja na mladicama smreke i bukve, te promatranja na otvorenom (Ulric h i suradnici, 1979., 1987., M u r a c h 1984., R o s t-S i e b e r t 1983.) su pokazala, da u mineraličnim horizontima pri pH vrijednostima (H20) ispod 4.7 dolazi do aluminijskog stresa, ukoliko istovremeno postoje niski mol odnosi Ca/Al i Mg/Al u rastvoru tla: kod Ca/Al > 1 ne treba uopće očekivati oštećenja, kod < 0.3 vrlo izrazita. Kod Mg/Al <. 0.2 — 0. 3 treba kod smreka dugoročno računati s nedostatkom magnezija. Do drugih rezultata su došli švedski istraživači (E 1 d h u s e t, G 6ransso n i Ingesta d 1987.). Njihova ispitivanja hranjivih rastvora pokazuju, da odnos Ca/Al ima tek neznatni efekt. Smanjene stope rasta u korijenju se pokazuju kod koncentracija aluminija preko 0.5 do 1.0 mmol kod smreke, 1 — 3 mmol kod breze i 3 — 5 mmol kod bora. Letalne štete su nastupile onda kada su koncentracije bile 3 — 10 puta više. Švedski istraživači su također pronašli, da manjak hranjiva ili mikoriziranje su tek neznatno promijenili djelovanje aluminijskog stresa. c) Ometanje biologije tla Jednako kao i promjene u području finog korjenja pri povišenom taloženju kiselina, treba računati i s promjenama biologije tla. To proizlazi već i iz činjenice, da su mikroorganizmi i životinje u zemlji prilagođeni kemijskoj sredini tla, tako da promjene faktora okoliša uzrokuju bitne promjene života tla. Istraživanja na tu temu se provode na raznim mjestima Savezne Republike. Pritom je također zanimljivo kolike promjene nastaju u humusnom tijelu. d) Ispiranje hranjivih tvari iz tla Povećana opterećenja protonima mogu dovesti do toga, da se hranjive tvari pojačano ispiru. — Na funkcionalnim grupama organične matrice mogu protoni istisnuti sorbirane jedno i dvovalentne hranjive katione, tako da se ovi izluče s rastvorom tla, pa dolazi do nestanka hranjivih tvari u humusnom tlu (Matscher 1987.). — U mineralnom tlu, nasuprot tome, su uglavnom aluminijski ioni, mobilizirani unosom kiseline, oni koji istiskuju hranjive katione u glinenim mineralnim površinama. To je povezano s činjenicom, da je koncentracija protona suviše mala da bi pri slaboj jačini razmjene monovalentnog H+ izmijenio polivalentne katione na glinenomineralnim površinama. Ovdje dolazi do zaobilaženja kiselog rastvora hidroksidnog aluminija (S u s- se r 1987.). Kao što je gore već napomenuto, nedostatak magnezija u šumskom drveću, koji se pojačava od početka 70-tih godina u različitim predjelima srednje Evrope, se objašnjava time, da zbog unosa kiselina, odnosno pojačane produkcije kiseline u tlu dolazi do jakog pada raspoloživih rezervi Mg. 266 |