DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 40     <-- 40 -->        PDF

kalcija i magnezija. Istraživanja Jung e (1984). su osim toga pokazala, da
se smanjuje prihvaćanje kalija. Daljnje smetnje nastaju u raspoloživosti fosfatima
u tlu, budući da su aluminijski fosfati vrlo teško topivi.


Laboratorijska istraživanja na mladicama smreke i bukve, te promatranja
na otvorenom (Ulric h i suradnici, 1979., 1987., M u r a c h 1984.,
R o s t-S i e b e r t 1983.) su pokazala, da u mineraličnim horizontima pri pH
vrijednostima (H20) ispod 4.7 dolazi do aluminijskog stresa, ukoliko istovremeno
postoje niski mol odnosi Ca/Al i Mg/Al u rastvoru tla: kod Ca/Al
> 1 ne treba uopće očekivati oštećenja, kod < 0.3 vrlo izrazita. Kod Mg/Al
<. 0.2 — 0. 3 treba kod smreka dugoročno računati s nedostatkom magnezija.
Do drugih rezultata su došli švedski istraživači (E 1 d h u s e t, G 6ransso
n i Ingesta d 1987.). Njihova ispitivanja hranjivih rastvora pokazuju,
da odnos Ca/Al ima tek neznatni efekt. Smanjene stope rasta u korijenju
se pokazuju kod koncentracija aluminija preko 0.5 do 1.0 mmol
kod smreke, 1 — 3 mmol kod breze i 3 — 5 mmol kod bora. Letalne štete
su nastupile onda kada su koncentracije bile 3 — 10 puta više. Švedski istraživači
su također pronašli, da manjak hranjiva ili mikoriziranje su tek
neznatno promijenili djelovanje aluminijskog stresa.


c) Ometanje biologije tla


Jednako kao i promjene u području finog korjenja pri povišenom taloženju
kiselina, treba računati i s promjenama biologije tla. To proizlazi već
i iz činjenice, da su mikroorganizmi i životinje u zemlji prilagođeni kemijskoj
sredini tla, tako da promjene faktora okoliša uzrokuju bitne promjene
života tla.


Istraživanja na tu temu se provode na raznim mjestima Savezne Republike.
Pritom je također zanimljivo kolike promjene nastaju u humusnom
tijelu.


d) Ispiranje hranjivih tvari iz tla


Povećana opterećenja protonima mogu dovesti do toga, da se hranjive
tvari pojačano ispiru.


— Na funkcionalnim grupama organične matrice mogu protoni istisnuti
sorbirane jedno i dvovalentne hranjive katione, tako da se ovi izluče s
rastvorom tla, pa dolazi do nestanka hranjivih tvari u humusnom tlu
(Matscher 1987.).
— U mineralnom
tlu, nasuprot tome, su uglavnom aluminijski ioni, mobilizirani
unosom kiseline, oni koji istiskuju hranjive katione u glinenim
mineralnim površinama. To je povezano s činjenicom, da je koncentracija
protona suviše mala da bi pri slaboj jačini razmjene monovalentnog
H+ izmijenio polivalentne katione na glinenomineralnim površinama. Ovdje
dolazi do zaobilaženja kiselog rastvora hidroksidnog aluminija (S u s-
se r 1987.).
Kao što je gore već napomenuto, nedostatak magnezija u šumskom
drveću, koji se pojačava od početka 70-tih godina u različitim predjelima
srednje Evrope, se objašnjava time, da zbog unosa kiselina, odnosno pojačane
produkcije kiseline u tlu dolazi do jakog pada raspoloživih rezervi Mg.


266