DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 39 <-- 39 --> PDF |
3.4 Koje štete treba očekivati pri povišenim protonima a) Korijenske štete uzrokovane direktnim protonskim stresom Većina šumskog drveća je doduše prilagođena kiselom llu. Međutim ne mogu se isključiti čiste štete od kiselina pri vrlo niskim pH vrijednostima. Rezultati R o s t-S i e b e r i-a (1983.) nakon laboratorijskih istraživanja govore o tome, da pri pH vrijednostima < 4 u hranjivim otopinama bez Al dolazi do štete na korijenju(.smanjenje rasta u visinu, skraćen životni vijek) na mladicama bukve i smreke. b) Korijenske štete uzrokovane aluminijem i teškim metalima Aluminij se smatra najvažnijim štetnim faktorom zakiseljenja tla. To je povezano s time, što aluminijski hidroksidi u kiselim horizontima (pH < 5 (rTO) bez humusa predstavljaju najdjelotvorniju pufersku tvar, te pri odbijanju protona izlučuju aluminijske ione. Poput aluminijskih iona, i ioni teških metala mogu se oslobađati trošenjem protona iz oksidnih, hidroksidnih ili organsko-kompleksnih veza. Prema sadašnjem znanju, može se računati na štete uzrokovane teškim metalima samo kod jakih zakiseljenja. Toksično djelovanje aluminija na biljke javlja se prema onome što danas znamo uglavnom od rastvorenog aluminijskog speciesa AP+ i A1(0H) + Polimerni aluminijski ioni, kao Ab(OH)^´ ili A17(OHII´´, su vjerojatno tek slabo otrovni. Bezopasnim se smalraju aluminijski ioni, koji su organski kompleksirani. Stoga treba računati na štete od aluminija prvenstveno u horizontima mineralnog tla u kojima nema humusa, odnosno pokazuju tek neznatni sadržaj humusa. Kako izgledaju štete od aluminija na korijenju? Prvi morfološki znaci aluminijskog trovanja su zakržljali oblici finog korijenja kao posljedica ometanog rasta. Često dolazi do pojačanog stvaranja postranog korijenja, koje također pokazuje zakržljale oblike, tako da može nastati habitus u obliku klupka. Kod jakog trovanja aluminijem, rast potpuno prestaje i korijenje odumire. Fiziološki se oštećenje nalazi u meristemu vegetacijske točke na vrhu korijena, te u zoni protezanja mladog korijenja. Na poljoprivrednim biljkama se može, na primjer, dokazati, da se aluminij prvenstveno nakuplja u jezgru stanica meristema korijenili vrhova (Matsumot o e t al. 1976.). Tamo je vjerojatno vezan uz DNA (M o r i m u r a and Matsumoto 1978). Njegovo djelovanje doduše nije potpuno razjašnjeno, no izgleda da sprijećava diobu stanica u meristemskom tkivu vegetacijske točke. Drugo specifično djelovanje odnosi se na staničnu stijenku. Aluminij naveliko zamijenjuje kalcij (G o d b o 1 d t al. 1988., Stienen und Bauch 1988). Vjerojatno time dolazi do smetnji u rastu finog korijenja; jer kalcij je od velike važnosti za strukturu stanične stijenke i zaštitu plazmamembrane od ostalih iona. Višak aluminija može dovesti i do smetnji u prehrani. Poznato je iz istraživanja poljoprivrednih biljki, da alumnij može ometati prhvaćanje 265 |