DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— radi li se o a priori prisutnim kroničnim stresnim potencijalima tla, kao na pr. nedostatne hranjive tvari, koji tek zajedno s ostalim novopridošlim stresnim faktorima dovode do šumskih šteta, ili — se u tlu razvija a posteriori po život opasan stresni potencijal na temelju novih atmogenih depozita, kao na primjer pri visokom unosu kiselina? U prvom dijelu mog predavanja ću razjasniti obje ove pretpostavke. U drugom dijelu treba predstaviti neke rezultate ispitivanja hipoteze o zakiseljenju tla. 2. NEDOSTATNA OPSKRBA HRANJIVIM TVARIMA I VODOM KAO FAKTOR STRESA Kronični nedostatak hranjivih tvari ili sušnost uvjetovana tlom mogu sudjelovati pri »novim« šumskim štetama kao predisponirajući faktori. Pri tome je odlučujuće, da se tolerancija drveća prema dodatnim faktorima stresa fiziološki snizuje. Cesto dolaze do izražaja kod takvog zajedničkog djelovanja s nedostatkom hranjivih tvari simptomi nedostataka u slici šumskih šteta. Ova vrsta uzročnog povezivanja se u pravilu pokazuje strogo povezanom sa staništem. Ipak je teško zaključiti da li se šteta treba svrstati u »novu«, budući da i nagli klimatski stresovi mogu imati slično djelovanje. Nekoliko primjera je navedeno. a) Odumiranje smreke na močvarnim tlima Na mnogim močvarnim tlima bavarskog Alpenvorlanda trpe smreke (Picea abies L. Karst) od kroničnog nedostatka kalija. Simptomi su oduvjek bili prepoznatljivi. Prije nekih osam godina su se u nekim regijama ti simptomi pojačali. Krošnje su se prorijedle i došlo je do djelomičnog odumiranja sastojina (Rehfues s 1983.). Koji su dodatni faktori i u kojem omjeru sudjelovali u tom procesu, dosad nije sasvim razjašnjeno. Pored oštećenja ozonom i ostalim onečišćivačima zraka, raspravlja se prvenstveno o stresu uvjetovanom vremenskim utjecajima. Ekstremni mraz u travnju 1981. je vjerojatno nakon vrlo toplog proljeća uzrokovao jake štete. Ako se to dokaže kao odlučujući razlog, ovdje se ne bi radilo o »novini« šumskim štetama. b) Umiranje borova na vapnenastim tlima Na ekstremno karbonatnim tlima zimi su borovi (P´-nus sylvestris L.) oduvijek često pokazivali klorotična obojenja na iglicama mladica. Snaga rasta i vitalnost drveća jedva da su time pogođeni, jer početkom novog vegetacijskog razdoblja iglice se zazelene. Uzrok ove »zimske kalcikloroze bobova « je vrlo tijesna opskrba željezom, što dokazuje niz ispitivanja (S t a 1fel t 1927., Schonha r 1958., I960., Zec h 1968., i dr.). Ona se iskazuje fotooksidacijskim razaranjem klorofila zimi, naročito pri hladnom vremenu. Stoga je najizrazitija na najmlađem godištu crnogorice, jer ono sadrži najmanje željeza. Tek u drugom vegetacijskom razdoblju akumulira se toliko |