DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 27 <-- 27 --> PDF |
5. ISTRAŽIVANJA IMISIONE ACIDIFIKACLTE I OPTEREĆENOSTI ŠUMSKIH TALA TEŠKIM METALIMA Poticaj istraživanjima imisione acidifikacije i opterećenju naših šuma teškim metalima dao je rad Glavača, Koeniesa i Prpića (1985). U svojim istraživanjima ovi su autori po prvi put kod nas primijenili metodu mikrostaništa. Ona se temelji na tome da se na malom prostoru od velike količine po stablu slivene vode i visokih depozicija stranih tvari na pridanku starih bukovih stabala formira mikrostanište. Na osnovu rezultata provedenih istraživanja autori su došli do ovih zaključaka: — Bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije jako su utjecane daljinskom aeropolucijom, — Onečišćenje je djelomično veće nego u industrijsko-urbanim područjima, — Imisije apsolutno rastu sa nadmorskim visinama, — U dubokim dolinama i uvalama postoje još uvijek šumske površine sa malim unosom stranih tvari, — Umirajuće jelove sastojine i jako imisiono opterećena staništa pokazuju topografsku koincidenciju. Taj je problem uvršten u širi program šumarskih istraživanja u Hrvatskoj. Proučavanja su nastavljena u Kupčini (Prpić, 1987, Mayer 1987), te središnjem i zapadnom dijelu Hrvatske (Prpić , et. al. 1987, Komlenović et. al. 1988, Martinović i Vrbek 1988). U gotovo svim slučajevima utvrđene su signifikantno niže pH vrijednosti u uzorcima uzetih u pridanku stabala u odnosu na poredbu. Također je u području pridanka u najvećem broju istraživanih sastojina utvrđen veći sadržaj olova i drugih teških metala. U vlastitim istraživanjima provedenim u pet bukovih sastojina pokazalo se da je najvećem unosu teških metala bila izložena bukova sastojina na Velebitu, tj. na najvećoj nadmorskoj visini Tab. 4, 5 i 6, SI. 4 i 5). Povećanje sadržaja olova i drugih teških metala s porastom nadmorskih visina utvrdili su i drugi istraživači (Gl a v a č et al. 1985, Vette r i U lkcn 1985 i dr.). Ovdje su također utvrđene značajno niže pH vrijednosti uzoraka uzetih u pridanku stabala. Za razliku od drugih sastojina u kojima nije bilo defolijacije u bukovoj sastojini na Velebitu utvrđena je vrlo izražena defolijacija. Lišće je imalo manju veličinu (mikrofilija) i bilo izrazito deformirano. U godini kada su provedena istraživanja nije bilo šteta od niskih temperatura, a detaljnim pregledom nije utvrđeno niti prisustvo štetne entomofaune (Androić i Hara pin 1987). Istraživanja Martinović a (1988) pokazala su da je i u nekim dijelovima našeg priobalnog područja došlo do opterećenja tala teškim metalima. U Komolačkoj kotlini on je utvrdio čvrstu topografsku podudarnost sadržaja teških metala u tlu i oštećenja vegetacije. 253 |