DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Na osnovu ovih i drugih rezultata može se zaključiti da većina poljoprivredih biljaka ne pokazuje negativne efekte kod koncentracije ispod 30 y,g´m;i SO:!- Međutim, na osjetljive vrste drveća, lišajeve, mahovine, te neke vrste grmlja i trava SCK može štetno utjecati već kod koncentracije od oko 20 p.g m:i. Stoga ECE predlaže da se koncentracija SO^ od 20 u.g m:l ( = 0.007 ppm) kao godišnja srednja vrijednost postavi za kritični nivo. Prema ECE definiciji kritična vrijednost (nivo) znači koncentraciju polutanata u atmosferi iznad koje se direktni nepovoljni efekat na receptore, kao što su to biljke, ekosistemi i materijali, mogu pojaviti prema dosadašnjim saznanjima. Pod utjecajem SOj u šumskim zajednicama šire se manje osjetljive vrste pa to dovodi do promjena u strukturi ekosistema. Općenito uzevši kompleksni šumski ekosistemi posjeduju veći puferni kapacitet, tj. veću otpornost s obzirom na SOj — djelovanje. 3.3 Doze i kombinirano djelovanje SOj s drugim polutantima Doza koju prima biljka rezultat je SO^ — koncentracije i trajanja izloženosti. Van Haut (1961) i G u deri an (1966) su utvrdili da na oštećenje lišća i redukciju u rastu relativno više utječe porast koncentracije nego trajanje izloženosti biljaka SO^. Sumporni dioksid u praksi najčešće djeluje zajedno s drugim polutantima kao što su to npr. dušični oksidi ozon, PAN, teški metali i dr. SOi, O3 i NO2 u kombinaciji uglavnom djeluju aditivno i sinergistički. Kada SO^ djeluju zajedno sa ozonom oštećenja lišća su jasnija i ona nastupaju ranije (Brenna n i Lewi s 1978). Više istraživača utvrdilo je da se kod kombiniranog djelovanja SO^ i NOJ snižava granična vrijednost njihovog pojedinačnog štetnog utjecaja (T i n g e y et al., 1971, Whit e et al., 1974, Ashenden i Mansfield 1978 i dr.). Nadalje je dokazano da ako su biljke najprije izložene NO^, a zatim SO2 štetni efekat je manje izražen nego u obrnutom slučaju, jer SO2 koči aktivnost nitrit reduktaze (W e 1bur n et al. 1981). Od posebnog praktičnog značenja je i kombinirano djelovanje plinovitog sumpornog dioksida i kiselih oborina. 3.4 Klimatski čimbenici i svojstva tla Na usvajanje i djelovanje polutanata utječe temperatura, vlažnost, svijetlo i kretanje zraka. Vlaga, svijetlo i temperatura reguliraju otvaranje puci pa na taj način utječu i na usvajanje SO^. Općenito uzevši sa porastom temperature povećava se osjetljivost biljaka s obzirom na polutante (G uderian, 1977, Rist i Davis 1979). Visoka relativna vlaga zraka pospješuje izmjenu plinova i ubrzava usvajanje plinovitih polutanata unutar širokog raspona temperature. Nedostatak vode koči otvaranje puci i usporava izmjenu plinova. Kemijska svojstva tla imaju posebno značenje s obzirom na djelovanje polutanata na biljke. |