DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 17 <-- 17 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630* 425.1 (497.U) Sum. liši CXI1I (1989) 243 UTJECAJ SO. I NEKIH DRUGIH POLUTANATA NA ŠUMSKO DRVEĆE S POSEBNIM OSVRTOM NA SR HRVATSKU* Nikola KOMLENOVIĆ** SAŽETAK: U radu se iznose podaci iz kojih proizlazi da S02 ima značajan utjecaj na propadanje šuma u Hrvatskoj. Na šumsko drveće kod nas štetno utječu i drugi polutanti. Izneseni su i prvi podaci o nepovoljnom utjecaju polucije na ishranu obične smreke, obične jele i hrasta lužnjaka. Ključne riječi: polutanti, propadanje šuma, Hrvatska UVOD Procjena oštećenosti šuma provedena 1987. godine na području SR Hrvatske pokazala je da je ta oštećenost značajna (P r p i č, Komlenović, Seletkovi ć 1988). Ona se približava oštećenosti šuma u srednjoj Evropi, a posebno u susjednoj Sloveniji. Iz rezultata anktete proizlazi da je zdravo 74´% stabala, slabo oštećeno 12% stabala, a srednje i jako oštećeno 8% stabala. Četinjače u Hrvatskoj oštećene su preko 55%, a listače nešto manje od 23%. Najveća oštećenost utvrđena je na području Zagreba i Gorskog kotara. Najviše je oštećena jela sa 72%, zatim pitomi kesten 44°/c, hrast lužnjak 38%, poljski jasen 35%, hrast kitnjak 28"a i bukva sa 19% oštećenih stabala. Uzroci propadanja šuma kod nas vjerojatno su slični onima u srednjoj Evropi, ali sigurno postoje i određene specifičnosti, posebno u nizinskim šumama. Na kompleksost ovog problema posebno ukazuje Rehfues s (1987) koji smatra da u srednjoj Evropi nitko nije u stanju postaviti hipotezu koja bi obuhvatila svu raznolikost ovog fenomena. Međutim, rezultati istraživanja u mnogim slučajevima mogli su dovesti u vezu poluciju i propadanje šuma koje se dešava u novije vrijeme. Brojni eksperimenti izvedeni u kontrolitanim uvjetima potvrđuju rezultate terenskih istraživanja o štetnom utjecaju polutanata na šumsko drveće. Stoga je i najveći broj mjera koje se provode u srednjoj Evropi usmjeren u tom pravcu da se polucija stavi pod kontrolu. * Referat na simpoziju: »EKOLOŠKI I PRIVREDNI ASPEKTI PROPADANJA ŠUMA«, održanom u listopadu 1988. g. u Zagrebu. ** Dr. Nikola Komlenović, Šumarski institut Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 18 <-- 18 --> PDF |
2. SUMPOR KAO ELEMENT ISHRANE BTLJAKA Sumpor je za bljke neophodni konstitucioni element. Njegovo prisustvo u biljnom materijalu utvrdio je još u prošlom stoljeću Liebi g (1859). Sumpor biljke usvajaju preko korijena, prvenstveno kao SO-,~ ion. Prije ugradnje u organske spojeve on se, slično kao i dušik, mora najprije reducirati. Dokazano je da biljke iz tla mogu usvajati i manje količine organski vezanog sumpora. Uloga sumpora u metabolizmu biljaka je strukturalna, jer on ulazi u sastav bjelančevina, lipida i drugih važnih spojeva, zatim katalitička pošto je S aktivni centar pojedinih encima i sastavni dio koencima. On učestvuje u održavanju ravnoteže oksido-redukcijskih procesa u stanici, inicijaciji diobe stanica, povezan je s lancem prenosa elektrona i dr. Sumpor sadrže aminokiseline cistin, cistein, metionin, glutalion i dr. Jedna od glavnih uloga sumpora u strukturi proteina je tvorba disulfidnih veza između polipeptidnih lanaca. Ovaj element ulazi u sastav aneurina, biotina, penicilina i drugih važnih tvari. Thoma s et al. (1944) su među prvima ustanovili da biljke mogu usvajat sumpor i u obliku SO^ i da ga ugrađuju u razne spojeve. 0 1 se n (1957) navodi da pamuk može polovinu svojih potreba za ovim elementom ishrane zadovoljit usvajanjem SO^ iz atmosfere. Falle r (1971) je utvrdio da biljkama duhana i kukuruza može SCL služit kao primarni izvor sumpora. Prema ovom autoru kod usvajanja S0_> preko lišća njegovo se pretvaranje u neškodljive oblike provodi u mitohondrijima. 2.1 Suvišak sumpora Nedostatak sumpora kod šumskog drveča vrlo je rijedak (Fiedle r e t al. 1973, Lambert et al. 1976 i dr.). Za razliku od tog njegov suvišak u novije vrijeme sve češće ugrožava biljni svijet. Rjeđe se radi o suvišku sumpora u tlu, već o tome da je udio SO2 u atmosferi mnogih područja prekoračio kritične vrijednosti. Sloga je utvrđeno da biljke u okolišu industrijskih centara sadrže više sumpora nego biljke koje rastu u oblastima bez industrije. Biljke, a posebno šumsko drveće, imaju izuzetno značenje u pročišćavanju zraka od SOj i drugih štetnih tvari, međutim, pri tome dolazi i do njihovog oštećivanja. SO^ se smatra »klasičnim« zračnim polutantom. U brojnim eksperimentima dokazano je da SO., sam, a posebno u kombinaciji s dušičnim oksidima i 0:i, može značajno utjecat na uspijevanje šumskog drveća. Mora se, međutim, naglasiti da su receptori, kao što su to npr. šumski ekosistemi, podložni velikom broju prirodnih i antropogenih stresova te da je SO;, u atmosferi samo jedan između tih brojnih stres faktora. Do sada se je u Evropi S02 smatrao komponentom zračne polucije s najvećim praktičnim fitotoksičnim potencijalom. Sada se, međutim, »sve veće značenje pridaje ozonu (0.) i dušičnom dioksidu (N02). So2 ima kod nas posebno značenje jer naš ugalj sadrži općenito puno sumpora, a termoelektrane i drugi njegovi potrošači ne raspolažu uređajima za odsumporavanje. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Tako se npr. u ugljenu iz istarskog bazena sadržaj sumpora kreće oko 9%. Dosta sumpora, sadrži i nafta, a poseban problem predstavlja pridolazak SO., iz drugih zemalja (SI. 1). SI. 1 OPTEREĆENOST PROSTORA SFR JUGOSLAVIJE SA SO, U 1980. GODINI |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Interakcije unutar šumskih ekosistema opterećenih polutantima Polutanti:mokre i suhe Klima: depožici je S02,NOx,03, teški sušni period metali Oštećenje kutikule i drugih organa lišća Ispiranje hraniva Povećanje (Ca.Mg.K.Mn) transpiracije Nedostatak Smanjenje Sušni hraniva asimilacije stres Akumulacija N,S, Usporeni teški metali rast Ispiranje baza tla Inhibicija Smanjenje I Zakiseljavanje tla faune translokacije Porast Al-koncen-tla asimilata u tracija korijen T Usporavanje razgradnje listinca Smanjenje rezervi Usporeni rast korijena pristupačnih hraOštećenje korijena niva (Ca,Mg,K) Interferenca s mikorizom E— X Redukcija usvajanja Redukcija usvajanja hraniva vode |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 21 <-- 21 --> PDF |
3. ŠTETNI UTJECAJ SO, NA BILJKE SO, utječe na vegetaciju direktno u obliku plina ili posredno na taj način što produkti njegove konverzije sudjeluju u zakiseljavanju oborina. Složenost ovog djelovanja vidljivo je iz sheme na str. 246. 3.1 Djelovanje SOL> na neke fiziološke procese S02 u nižim koncentracijama pospješuje otvaranje, a u visokim zatvaranje puci (De vid e 1986). On ulazi u unutrašnjost lista, pretežno kroz puci, u mezofil i preko njegovih intercelularnih prostora dalje u biljku. Otvaranje puci dovodi do prekomjernog gubitka vode, a njihovim zatvaranjem priječi se ulaz za fotosintezu neophodnog C02. S02 koči fotosintetsku fosfosforilaciju, tj. o svijetlosti ovisnu sintezu adenozin-trifosfata. Time se remeti normalno odvijanje Calvinovog ciklusa i sinteza ugljikohidrata. Zbog strukturalne sličnosti S02 i C02 molekula S02 kompetitivno ometa vezivanje C02 na ribulozu 1,5 difosfat. Na taj se način koči ova reakcija. Sumporni dioksid u stanicama lista inhibira nitrit reduktazu neophodnu za pretvorbu nitritnih u amonijeve ione. Time se koči sinteza aminokiselina. Kako SO2 s vlagom mezofila tvori kiselinu (Silviu s et al. 1975) on može uzrokovat oštećenja membrana kloroplasta i stanica te dovesti do razaranja čitavih tkiva (Welburn et al. 1972. Jager i Schultze 1988 i dr.). Sve navedeno ima za posljedicu redukciju u rastu. Nevidljiva oštećenja mogu se razvit u vidljive simptome. Oni se prvenstveno očituju u promjeni boje lišća, kao što je to blijeđenje, žućenje i smeđenje. To može biti popraćeno pojavom nepravilnih nekrotičnih mrlja na vrhovima i rubovima listova kod listača, dok se kod četinjača nekroze najprije pojavljuju na vrhovima iglica. Lišće prerano otpada što vodi do djelomične ili potpune defolijacije. 3.2 Osjetljivost šumskog drveća U brojnim eksperimentima utvrđena je različita osjetljivost pojedinih biljnih vrsta s obzirom na S02. Na osnovu dosadašnjih eksperimentalnih rezultata o dugoročnom utjecaju S02 na pojedine biljne vrste Jager i Schultze (1988) su izradili tabelu S02 — osjetljivosti. Odavde smo izdvojili samo podatke koji se odnose na šumsko drveće (Tab. 1.). S02 osjetljivost šumskog drveća Tablica 1 Raspon <30 SO, koncentracije (u.g/m3) 100—140 31—50 51—100 Pinus strobus Abie alba Pinus nigra Acer pseudo plat anus Picea abies Populus canadensis Picea sithensis Alnus glutinosaPinus sylvestris Fagus sylvatica Populus sp. Betula pendulaPinus contort a Populus interameri- Pinus banksiana cana var. Donk Acer platanoidesCarpinus betulus Quercus robur Tilia cordata Populus tremula |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Na osnovu ovih i drugih rezultata može se zaključiti da većina poljoprivredih biljaka ne pokazuje negativne efekte kod koncentracije ispod 30 y,g´m;i SO:!- Međutim, na osjetljive vrste drveća, lišajeve, mahovine, te neke vrste grmlja i trava SCK može štetno utjecati već kod koncentracije od oko 20 p.g m:i. Stoga ECE predlaže da se koncentracija SO^ od 20 u.g m:l ( = 0.007 ppm) kao godišnja srednja vrijednost postavi za kritični nivo. Prema ECE definiciji kritična vrijednost (nivo) znači koncentraciju polutanata u atmosferi iznad koje se direktni nepovoljni efekat na receptore, kao što su to biljke, ekosistemi i materijali, mogu pojaviti prema dosadašnjim saznanjima. Pod utjecajem SOj u šumskim zajednicama šire se manje osjetljive vrste pa to dovodi do promjena u strukturi ekosistema. Općenito uzevši kompleksni šumski ekosistemi posjeduju veći puferni kapacitet, tj. veću otpornost s obzirom na SOj — djelovanje. 3.3 Doze i kombinirano djelovanje SOj s drugim polutantima Doza koju prima biljka rezultat je SO^ — koncentracije i trajanja izloženosti. Van Haut (1961) i G u deri an (1966) su utvrdili da na oštećenje lišća i redukciju u rastu relativno više utječe porast koncentracije nego trajanje izloženosti biljaka SO^. Sumporni dioksid u praksi najčešće djeluje zajedno s drugim polutantima kao što su to npr. dušični oksidi ozon, PAN, teški metali i dr. SOi, O3 i NO2 u kombinaciji uglavnom djeluju aditivno i sinergistički. Kada SO^ djeluju zajedno sa ozonom oštećenja lišća su jasnija i ona nastupaju ranije (Brenna n i Lewi s 1978). Više istraživača utvrdilo je da se kod kombiniranog djelovanja SO^ i NOJ snižava granična vrijednost njihovog pojedinačnog štetnog utjecaja (T i n g e y et al., 1971, Whit e et al., 1974, Ashenden i Mansfield 1978 i dr.). Nadalje je dokazano da ako su biljke najprije izložene NO^, a zatim SO2 štetni efekat je manje izražen nego u obrnutom slučaju, jer SO2 koči aktivnost nitrit reduktaze (W e 1bur n et al. 1981). Od posebnog praktičnog značenja je i kombinirano djelovanje plinovitog sumpornog dioksida i kiselih oborina. 3.4 Klimatski čimbenici i svojstva tla Na usvajanje i djelovanje polutanata utječe temperatura, vlažnost, svijetlo i kretanje zraka. Vlaga, svijetlo i temperatura reguliraju otvaranje puci pa na taj način utječu i na usvajanje SO^. Općenito uzevši sa porastom temperature povećava se osjetljivost biljaka s obzirom na polutante (G uderian, 1977, Rist i Davis 1979). Visoka relativna vlaga zraka pospješuje izmjenu plinova i ubrzava usvajanje plinovitih polutanata unutar širokog raspona temperature. Nedostatak vode koči otvaranje puci i usporava izmjenu plinova. Kemijska svojstva tla imaju posebno značenje s obzirom na djelovanje polutanata na biljke. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 23 <-- 23 --> PDF |
3.5 Unutarnji faktori rasta Općenito uzevši biljke najintenzivnije reagiraju na polutante u vrijeme kada je njihova metabolitska aktivnost najveća. Listopadno drveće posebno je osjetljivo u stadiju kotiledona i u proljeće nakon pojave novog lišća. Zimzelene vrste dosta su izložene utjecaju SO- i drugih polutanata i zimi zbog zadržavanja asimilacijskih organa i određene metabolističke aktivnosti koje one imaju i tijekom tog perioda. Kod tih vrsta njihova osjetljivost se u pravilu povećava sa starošću. I unutar jedne vrste postoje značajne genetski uvjetovane razlike u reakciji na polutante. Tako se npr. biljke jednog klona u tom pogledu ponašaju vrlo slično. 4. ISTRAŽIVANJE S-KONCENTRACIJA U ASIMILACIJSKIM ORGANIMA ŠUMSKOG DRVEĆA U SR HRVATSKOJ Unazad dvije godine započeli smo istraživanja S-koncentracija u asimilacijskim organima šumskog drveća u SR Hrvatskoj. Osnovni je razlog tome što SO- koncentracije u pojedinim područjima naše Republike prekoračuju kritične vrijednosti. Tu su utvrđena i posebna velika oštećenja vegetacije. Rezultati mnogih istraživanja pokazali su da SO-— koncentracije u atmosferi utječu na porast sadržaj sumpora u lišću (Grodtinsk a 1984, Pfeiffer 1985, Kalan i Solar 1987 i dr). To se povrdilo i u nizu eksperimenata izvedenih u kontroliranim uvjetima (Jage r i Schultz e 1988). Međutim, relativno visoke S-koncentracije lišća ne moraju uzrokovati vidljive simptome oštećenja ukoliko izvor sumpora nije SO- (Turne r i Lambert 1980). Prve analize provedene su u istočnoj Istri te kontrolno u središnjem dijelu Istre i drugim područjima Hrvatske. U Plominu je podignuta termoelektrana jačine 125 MW, a u gradnji je drugi blok jačine 210 MW koji će godišnje trošiti oko 480 tisuća tona ugljena. U blizini tog područja nalazi se riječka industrijska zona, a značajne količine SO- pridolaze ovamo i iz sjeverne Italije. U istočnoj Istri zapažaju se ozbiljna oštećenja vegetacije a sve više propadaju kulture crnog i alepskog bora. Sušenje kultura posebno je intenzivirano 1985. godine kada su u mjesecu siječnju nastupile ekstermno niske temperature, a nakon tog uslijedilo vrlo suho proljeće i ljeto. Analizama je obuhvaćeno više vrsta drveća (Pinus nigra, Pinus halepensis, Quercus pubescens, Quercus ilex i Fraxinus ornus). Između istraživanih vrsta utvrđene su značajne razlike u koncentracijama sumpora. Tako su npr. u lišću crnog jasena utvrđene najviše, a u iglicama crnog bora najniže koncentracije sumpora. Starije iglice relativno su sadržavale više sumpora. Posebno su indikativni podaci o koncentracijama sumpora u iglicama 40—60 godina starih kultura crnog bora. Utvrđeno je da kulture crnog bora koje se nalaze na udaljenosti od 10 km od SO- izvora imaju značajno više 249 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 24 <-- 24 --> PDF |
koncentracije sumpora u iglicama od kultura u središnjoj Istri i nekih drugih područja (Tab. 2.). Normalno da pri tome veliko značenje imaju reljefni i pedološki uvjeti te smjer i jačina vjetrova. Konverzija S02 u druge spojeve vjerojatno također utječe na te vrijednosti. Prošle smo godine uzeli i analizirali iglice crnog bora obuhvativši pri tome čitavu Istru. Koncentracije sumpora u jednogodišnjim iglicama crnog bora Tablica 2 Udaljenost od Kultura S02 izvora %>S So^ — km Ripenda 3 0,127 Vozilići 3 0,137 Kršan 5 0,108 M. Golji 10 0,151 Šušnjevica 13 0,099 Kras 22 0,061 Trviž 27 0,082 Rakovica 120 0,070 LSD 5´»/o = 0,0204 LSD F/o = 0,0276 Svi rezultati nisu još do sada obrađeni. Međutim, podaci o koncentracijama sumpora u iglicama te podaci o emisijama S02 (SI. 2 i 3) imaju sličnu sliku. Rezultati prošlogodišnje ankete o oštećenosti naših šuma također jasno pokazuju da je crni bor u istočnoj više oštećen nego u zapadnoj Istri (Tab. 3). Oštećenost crnog bora u Istri Tablica 3 Stupanj oštećenosti Područje 0 12 3 4 Istočna Istra 32 53 14 1 — Zapadna Istra 69 25 5 1 — Daljnje opterećenje Istre i riječke regije dodatnim S02 imisijama imalo bi negativne posljedice za šumsku vegetaciju. To posebno vrijedi za TE »Plomin 2« koja je u gradnji. Ukoliko nebi bili izgrađeni uređaji za odsumporavanje to bi sigurno jako ugrozilo vegetaciju, zdravlje ljudi i turizam ne samo na ovom području, već i znatno šire. Istraživanja koncentracija sumpora u iglicama smreke i drugih vrsta su u toku. Prvi rezultati pokazuju da su one povišene između Sniježnika i Risnjaka (Lazac), tj. u zaleđu Rijeke, zatim u okolišu Karlovca i Zagreba. U tim područjima utvrđena je i velika oštećenost šumskog drveća, 250 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 25 <-- 25 --> PDF |
251 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 26 <-- 26 --> PDF |
51. 3- Koutnlmij! sumpora li iglicama crnog ton 252 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 27 <-- 27 --> PDF |
5. ISTRAŽIVANJA IMISIONE ACIDIFIKACLTE I OPTEREĆENOSTI ŠUMSKIH TALA TEŠKIM METALIMA Poticaj istraživanjima imisione acidifikacije i opterećenju naših šuma teškim metalima dao je rad Glavača, Koeniesa i Prpića (1985). U svojim istraživanjima ovi su autori po prvi put kod nas primijenili metodu mikrostaništa. Ona se temelji na tome da se na malom prostoru od velike količine po stablu slivene vode i visokih depozicija stranih tvari na pridanku starih bukovih stabala formira mikrostanište. Na osnovu rezultata provedenih istraživanja autori su došli do ovih zaključaka: — Bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije jako su utjecane daljinskom aeropolucijom, — Onečišćenje je djelomično veće nego u industrijsko-urbanim područjima, — Imisije apsolutno rastu sa nadmorskim visinama, — U dubokim dolinama i uvalama postoje još uvijek šumske površine sa malim unosom stranih tvari, — Umirajuće jelove sastojine i jako imisiono opterećena staništa pokazuju topografsku koincidenciju. Taj je problem uvršten u širi program šumarskih istraživanja u Hrvatskoj. Proučavanja su nastavljena u Kupčini (Prpić, 1987, Mayer 1987), te središnjem i zapadnom dijelu Hrvatske (Prpić , et. al. 1987, Komlenović et. al. 1988, Martinović i Vrbek 1988). U gotovo svim slučajevima utvrđene su signifikantno niže pH vrijednosti u uzorcima uzetih u pridanku stabala u odnosu na poredbu. Također je u području pridanka u najvećem broju istraživanih sastojina utvrđen veći sadržaj olova i drugih teških metala. U vlastitim istraživanjima provedenim u pet bukovih sastojina pokazalo se da je najvećem unosu teških metala bila izložena bukova sastojina na Velebitu, tj. na najvećoj nadmorskoj visini Tab. 4, 5 i 6, SI. 4 i 5). Povećanje sadržaja olova i drugih teških metala s porastom nadmorskih visina utvrdili su i drugi istraživači (Gl a v a č et al. 1985, Vette r i U lkcn 1985 i dr.). Ovdje su također utvrđene značajno niže pH vrijednosti uzoraka uzetih u pridanku stabala. Za razliku od drugih sastojina u kojima nije bilo defolijacije u bukovoj sastojini na Velebitu utvrđena je vrlo izražena defolijacija. Lišće je imalo manju veličinu (mikrofilija) i bilo izrazito deformirano. U godini kada su provedena istraživanja nije bilo šteta od niskih temperatura, a detaljnim pregledom nije utvrđeno niti prisustvo štetne entomofaune (Androić i Hara pin 1987). Istraživanja Martinović a (1988) pokazala su da je i u nekim dijelovima našeg priobalnog područja došlo do opterećenja tala teškim metalima. U Komolačkoj kotlini on je utvrdio čvrstu topografsku podudarnost sadržaja teških metala u tlu i oštećenja vegetacije. 253 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Osnovni podaci o bukovim sastojinama Tab. 4 Broj Šumsko Nadmorska ,-, .. . Biljna Lokalitet Tip tla plohe gospodarstvo visina Ekspoz,c.ja zaje( j nic a 1 Bjelovar Vrbovec 120 NW Fagetum croaticum Bukovac panionicum pseudoglej 2 Sisak Pokupsko 165 NW Fagetum croaticum Kraljeva panionicum pseudoglejDraga 3 Karlovac Pisarovina 170 O Fagetum croaticum Lučelnica montanum pseudoglej 4 Karlovac Duga Resa 190 NW Fagetum croaticum Bosiljevac montanum kalkokambisol 5 Gospić Jandrina 1100 SW Fagetum croaticum Velebit-poljana sualpinum kalkomelanosol Visočica Reakcija tla i sadržaj teških metala u Of-horizontu Tab. 5 pH-H2Q pH-NKCl Zn Ploha V Sign. Sign. Sign. 1 4.84 5.31 + + + + 4.50 5.01 + + + + 106 118 2 5.11 5.53 + + + 4.39 4.81 + + + 116 99 — 3 4.85 5.23 + + 4.57 4.79 — 107 87 + + 4 5.87 6.52 + + + + 5.31 5.88 + + + 119 140 5 4.63 5.26 + + 4.33 5.06 + + 312 257 + Cu Pb B V Sign. B V Sign. 31 26 + 120 54 + + + 44 43 + + + 117 55 + + + + 30 21 + + + 131 63 + + + 29 20 -fc 134 88 + 49 29 + + ´+ 468 238 + + Reakcija tla i sadržaj teških metala u Ah-horizontu Tab. 6 pH-H20 pH-N-KCl Zn Ploha Sign. V Sign. Sign. 1 4.08 4.45 + + + 3.29 3.57 + + + + 44 33 + 2 4.20 4.66 + + + 3.48 3.85 + + + 36 33 — 3 4.19 4.66 + + 3.43 3.72 + 42 63 4 4.67 5.71 + + + + 4.02 4.74 + + + + 42 63 4-+ 5 5.13 7.17 + + + + 4.47 6.63 + + + + 200 223 Cu Pb B V Sign. B V Sign. 1 19 10 + + + 133 40 + + + 2 12 2 + + + 84 44 + + + 3 13 9 + 78 52 + 4 43 21 + + + + 172 68 + + + + 5 60 29 + + 430 193 ´+ + B - pridanak V - poredba |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Of- terlzoiit "1 2 3 4 5 Prćmjtffta ploh« Ak-.fccri:cnt tH-KjO 1 JL 1 2 3 4 5 Pfimjcrn« ploha 2 3 4 5 Slika 4. Srednje vrijednosti pH -H20 i pH - N-KCI područja pridanka i poredba s 5 primjernih ploha. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 30 <-- 30 --> PDF |
CI h c r i 2 G L t cut Eikir Citr e a tOO so 0 I p, 8 1 100 150 100 * *11 si ~n~ a 1 0 "P ! 3 1 1 1 2 3 4 5 c f i mit i r.a 1 2 3 4 5 p.ohz 1 2 3 4 5 t \< - t. c r i i o r. I Cir.k ;Ur 100 ;oo ICO :o -100 10 | 1 R fjJ 5! 1 2 3 4 5 P..n,i«,. 12 3 4 5 12 3 4 5 Slika 5. Srednje razlike sadržaja Zn, Cu i Pb s ppm izinmeđu područja pridanka i poredbe s 5 primjernih ploha. 6. UTJECAJ DRUGIH POLUTANATA M e š t r o v ić et. al. (1979) su istraživali utjecaj fluorida na vegetaciju u okolini tvornice lakih metala »Boris Kidrič« kod Šibenika. Rezultati pokazuju da atomosferske koncentracije od 0,17 ppm mogu izazvati oštećenja osjetljivih vrsta (Pinus halepensis i Cupressus sempevirens). Od istraživanih vrsta kao najotpornija pokazala se Olea europea. Prpi ć i Seletkovi ć (1988) analizirajući oštećenost šuma uz cestu Zagreb—Rijeka i autoput Zagreb—Beograd povezuju tu oštećenost s mogućim utjecajem fotooksidanata, prvenstveno ozona. 256 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 31 <-- 31 --> PDF |
U našim nizinskim šumama pored ostalog došlo je do velikih poremećaja prouzročenih hidroregulacijskim zahvatima, ali i uslijed onečišćenja poplavnih voda. U hidromorfnim tlima Posavine sa suviškom vlaženja Vrankovi ć i Baši ć (1979) su utvrdili porast sadržaja reduciranog (Fe-) željeza i niske vrijednosti redoks potencijala (rH). Maksimalni sadržaj dvovaljanog željeza utvrđen je u proljeće nakon poplava. U ljetnom i zimskom periodu kada se voda povuče, sadržaj reduciranog željeza (Fe2) je niži. U pokusnoj retenciji Kupčina Prpi ć (1984) je utvrdio propadanje podmlatka kada je tijekom vegetacijske sezone došlo do barskih uvjeta u Ah-horizontu kao posljedice poplavne vode. Rezultati ovih istraživanja upućuju da se koncentracija do 35 mg 1 COj može smatrati bezopasnom, dok je koncentracija preko 51 mg 1 CO^ u rizosferi toksična za većinu vrsta šumskog drveća nizinskih šuma. 7. UTJECAJ POLUTANATA NA ISHRANU ŠUMSKOG DRVEĆA Nepovoljna ishrana šumskog drveća smatra se dominantnim predispozicijskim stres faktorom s obzirom na štetni utjecaj polutanata i drugih stresova. Poznato je da kiselinske depozicijc zajedno s fotooksidantima i drugim štetnim tvarima izazivaju oštećenja na lišću. Iz nadzemnih biljnih dijelova i tla pojačano se ispiru kalij, magnezij, kalcij i dr. Deficijencija ovih elemenata ishrane najjače je izražena u vrijeme najveće potrebe za njima, tj. kada počinje razvitak pupova (Z 6111, 1985). Stoga zajedno s analizama sumpora provodimo i analize drugih bioelemenata. U dosadašnjim našim istraživanjima utvrdili smo određene poremetnje u ishrani šumskog drveća koje bi se mogle pripisati utjecaju polutanata. Tako smo npr. analizirajući iglice jele različitog oštećenja (distrično smeđe tlo na pješčenjacima) utvrdili da jače oštećena stabla imaju niže koncentracije kalija u iglicama tijekom čitave vegetacijske sezone od stabala manjeg oštećenja. U drugom dijelu vegetacije iglice jače oštećenih stabala također su sadržavale relativno manje kalcija i magnezija. Do sličnih rezultata došli smo i u našim prvim istraživanjima u sastojinama hrasta lužnjaka. U komparativnim analizama iglica u sastojinama smreke na Velebitu i u Gorskom kotaru provedenim nakon 20 godina utvrđene su niže koncentracije magnezija, dok su koncentracije kalija bile čak nešto više. Pri tome se mora računati i s tim da su ponovljene analize provedene samo u jednoj godini, pa su na tu razliku mogle imati i određeni utjecaj vremenske prilike u toj godini. Ever s (1972) je utvrdio da sadržaj kalija ne varira više od 15 (—20) procenata od godine do godine. Moramo naglasiti da su to samo prethodni naši rezultati. Oni, međutim, jasno upućuju na zaključak da ta istraživanja treba nastaviti. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 32 <-- 32 --> PDF |
258 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 33 <-- 33 --> PDF |
LITERATURA Ashenden, T. W., Mansfield T. A. (1978): Extreme pollution sensitivity of grass when SO. and NO-, are present in ithe atmosphere together. Nature 273, 142—143. Brennan , E. Lewis , E (1978): Ozone and sulfur dioxide mixtures cause a PAN-type injury to petunia. Phytopathology 68 (7), 1011—1014. Davide . Z. (1986): Biljnofiziološke osnove ekoloških problema suvremenog prometa. Zbornik radova. Simpozij EPSP ´86, Zagreb, str. 33—36. F a 11 e r, N. (1970): Schwefeldioxid aus der Luft als entscheidende Nahrstoffquelle fiir die Pfanze. Landwirtschaftliche Forschung 25, str. 48—54. Fiedler, H. J., Nebe, W., Hoffman, F. (1973): Forstliche Pflanzenernahrung und Diingung, Jena. G1 a v a č, V., Koenies, H., Prpić, B. (1985): O unosu zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije gumarski list 9—10, 1985, str. 53—60. Grodzinska , K. (1984): Bioindication of Environmental Deterioration. Forest Ecosystems in Industrial Regions, Ecological Studies 49. Gude r i an, R. (1967): Air Pullution. Ecological Studies 22, Springer Berlin, Heidelberg, New York. J ager , H. J., Schultze , E. (1988): Critical levels for effects of SO,. ECE Critical Levels Workshop, Bad Harzburg, str. 15—50. Kalan , J., Šolar , M. (1987): Obremenjenost gozdov z žveplom. Crna knjiga o porpadanju gozdov v Sloveniji, leta 1987. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo, Ljubljana, str. 28—31. Kauzlarić , K. (1988): Utjecaj štetnih polutanata na propadanje šuma u Gorskom kotaru, Šumarski list 5—6, str. 231—245. Komlenović, N., Pezdirc, N. (1987): Koncentracija sumpora u lišću nekih vrsta drveća u Istri i Hrvatskom Primorju. Šumarski list 1—2 str. 5—17. Komlenović, N., Gračan, J., Pezdirc, N., R a s t o v s k i, P. (1988): Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Šumarski list 5—6 str. 217—230. Lambert, M. J., Turner and D. W. Edwards (1976): Efects of sulphur deficiency on forests. XVI IUFRO World Congress, Oslo, 6 str. Liebig , J. (1859): Letters on modern agriculture, London. Martinović , J. (1988): Novi nalazi o imisijskom optereenju tala Komolačke kotline. Šumarski institut, Jastrebarsko, Radovi broj 75, str. 183—187. Martinović , J., Vrbek, B. (1988): Istraživanje imisijske acidifikacije tala u Hrvatskoj. Šumarski institut, Jastrebarsko, Radovi broj 75, str. 177—181. Mayer , B. (1987): Rezultati prvih istraživanja sadržaja olova, kadmija, sumpora i fluora u tlu nizinskih šuma bazena Kupčina. Šumarski list 1—2, str. 19 27. M e š t r o v i ć, Š., Filipan, T., Lela S, Z., Eškinja, I. (1979): Prilog poznavanju utjecaja fluorida (kao industrijskog zagađivača) na vegetaciju. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zadar, str. 291—297. Pfeiffer , K. (1985): Pflanzen als Bioindikatoren. Feststellung und weitergehende Untersuchungen von Imissionwirkungen unter besonderer Beriicksichttigung der Waldschaden. »Bioindikation«, Umwaltbundesamat, 179—199. Prpić , B. (1987): Sušenje šumskog drveća u SR Hrvatskoj s posebnim osvrtom na opterećenje Gorskog kotara kiselim kišama s teškim metalima. Šumarski list 1—2, str. Prpić , B. (1987): Stieleichensterben in Kroatien im Licht okologischer und vegetations- kundlicher Untersuchungen. Osterreichische Forstzeitung, 3/87, str. 55—57. Prpić, B., Martinović, J., Vranković, A., Bašić., F. (1987): Štete u šumama i zaštita tala u SR Hrvatskoj. Kongres Bodenschutz, Miinchen, 8 str. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Prpić, B., Komlenović, N., Seletković, Z. (1988): Propadanje šuma u SR Hrvatskoj. Šumarski list 5—6, str. 105—215. Prpić , B., Seletković , Z. (1988): Procjena utjecaja iotooksidanata na sušenje šume u Jugoslaviji. Propadanje šumskih ekosistema, SITŠIPDJ, laman, str. 239—252. Rehfuess , K. E. (1987): Perceptions on forest diseases in Central Europa. Forestry. Vol. 60, No. 1, str. 1—11. Rist , D. L., Davis , D. D. (1979): The influence of exposure temperature and relative humidity on the response of pinto bean foliage to sulfur dioxide. The American Phytopathological Society 69 (3), 231—235. Silvius , J. E., Ingle, M. and Baer, C. H. (1975): Sulphur dioxide inhibition of photosynthesis in isolated spinach chloroplasts. Plant Physiol. 56, 434—437. Thomas, M. D., Hendricks, R, Bryner, L., H i e 1, (1944): A study of the sulphur metabolism of wheat, barely and corn using radioactive sulphur. Plant Physiology, 19, 227—244. Tingey, D. T, Reinert, R. A., D u n n i n g, J. A., Heck, W. W (1971): Vegetation injuru from the interaction of nitrogen dioxide and sulfur dioxide. Phytopathology 61, 1506—1511. Turner , J., L a m b c r t, M. J. (1980): Sulphur nutrition of forest. Forest Comm. of N. S. W, 24 str. Va n Haut , H. (1961): Die Scwefeldioxidwirkungen auf Pflanzen im Laboratiriumversuch. Staub-Reinhaltung der Lut´t 21, 52—56. V e 11 e r, H., U 1 k e n, R. (1985): Bleikumulationen in exponierten Weidelgraskulturen im Wald. »Bioindikation«, Umwellbundesamt, 202—211. Vranković , A., Bašić , F. (1979): Jednogodišnja dinamika vlage tla i redoks- potencijala glejnog, amfiglejnog tla u šumskom stacionaru »Opeke« kod Lipovljana. II kongres ekologa Jugoslavije, Zadar, str. 9—25. Welburn, A. R., Majernik, O., and We lib urn, F.A.M. (1972): Effects of SO-, and NO, — polluted air upon the ultrastructure cloroplasts. Envron. Pollution 3, 37—49. Welburn, A. R., H i g g i n s o n, C, Robinson, D., Walmsley, C. (1981): Biochemical explantations of more than additive inhibitory effects of air pollutants on crops. Environmental Pollution 47, 231—244. White, K. L., Hill, C, Bennet, J. H. (1974): Synergistic inhibition of apperent Photosynthesis rate of alfalfa by combinations of sulfur dioxide and nitrogen dioxide upon plants, New Phytologist 88, 223—237. Zottl , H. (1985): Waldchiiden und Nahrelementversorgung. Dusseldorfer Gcobot. Kolloq., Heft 2. The Effect of SO, and Some Other Pollutants on Forest Trees with Special Re/erence to Croatia Summary The first part of the paper presents the theoretical basis of the SO, damaging effect on the forest trees. Research results show that some areas of forest ecosystems in Croatia are considerably loaded with sulphur. Thus, in eastern Istria and the Rijeka region, raised SO-, concentrations in the atmosphere remain in the sulphur content of the assimilating organs of the investigated tree species. Considerable damage of forest vegetation was determined in this area, greater than in areas where the sulphur load is lower. Many investigations carried out in Croatia have determined the presence of imissional acidification and accumulation of heavy metals in forest soils. Lead content and other heavy metals increase with the altitude. The first evidence of the unfavourable influence of pollution and disorders in the nutrition of Norway Spruce, Silver Fir and Pedunculate Oak have been obtained. |