DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS
UDK 630* 425.1 (497.U) Sum. liši CXI1I (1989) 243


UTJECAJ SO. I NEKIH DRUGIH POLUTANATA NA ŠUMSKO
DRVEĆE S POSEBNIM OSVRTOM NA SR HRVATSKU*


Nikola KOMLENOVIĆ**


SAŽETAK: U radu se iznose podaci iz kojih proizlazi da S02
ima značajan utjecaj na propadanje šuma u Hrvatskoj. Na šumsko
drveće kod nas štetno utječu i drugi polutanti. Izneseni
su i prvi podaci o nepovoljnom utjecaju polucije na ishranu obične
smreke, obične jele i hrasta lužnjaka.


Ključne riječi: polutanti, propadanje šuma, Hrvatska


UVOD


Procjena oštećenosti šuma provedena 1987. godine na području SR Hrvatske
pokazala je da je ta oštećenost značajna (P r p i č, Komlenović,
Seletkovi ć 1988). Ona se približava oštećenosti šuma u srednjoj Evropi,
a posebno u susjednoj Sloveniji.


Iz rezultata anktete proizlazi da je zdravo 74´% stabala, slabo oštećeno
12% stabala, a srednje i jako oštećeno 8% stabala. Četinjače u Hrvatskoj
oštećene su preko 55%, a listače nešto manje od 23%. Najveća oštećenost
utvrđena je na području Zagreba i Gorskog kotara. Najviše je oštećena jela
sa 72%, zatim pitomi kesten 44°/c, hrast lužnjak 38%, poljski jasen 35%, hrast
kitnjak 28"a i bukva sa 19% oštećenih stabala.


Uzroci propadanja šuma kod nas vjerojatno su slični onima u srednjoj
Evropi, ali sigurno postoje i određene specifičnosti, posebno u nizinskim
šumama.


Na kompleksost ovog problema posebno ukazuje Rehfues s (1987) koji
smatra da u srednjoj Evropi nitko nije u stanju postaviti hipotezu koja
bi obuhvatila svu raznolikost ovog fenomena. Međutim, rezultati istraživanja
u mnogim slučajevima mogli su dovesti u vezu poluciju i propadanje šuma
koje se dešava u novije vrijeme. Brojni eksperimenti izvedeni u kontrolitanim
uvjetima potvrđuju rezultate terenskih istraživanja o štetnom utjecaju
polutanata na šumsko drveće. Stoga je i najveći broj mjera koje se
provode u srednjoj Evropi usmjeren u tom pravcu da se polucija stavi pod
kontrolu.


* Referat na simpoziju: »EKOLOŠKI I PRIVREDNI ASPEKTI PROPADANJA
ŠUMA«, održanom u listopadu 1988. g. u Zagrebu.
** Dr. Nikola Komlenović, Šumarski institut Jastrebarsko