DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 15 <-- 15 --> PDF |
ZAKLJUČNE NAPOMENE Sva dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj ukazuju na vezu između promjene »kemijske klime« i propadanja šuma. Može se nadalje povući zaključak da su šume prirodnog sastava otpornije na pojavu propadanja šuma od monokultura. Utvrđeno je, nadalje, da su šumske sastojine zaštićenih položaja (uvale i slični reljefni oblici) gotovo neoštećeni i da su južne ekspozicije i viši položaji (više od 800 m n v) značajnije oštećeni od nižih položaja i sjevernih ekspozicija. U smislu naših dosadašnjih zapažanja i praćenja pojave propadanja šuma smatramo da je kod budućih postupaka sa šumskim sastojinama potrebno dogovoriti ove ciljeve: 1. Osigurati obnovu osušenih šuma s ciljem stvaranja prirodnih mješovitih sastojina koje, kao i mlada stabla pokazuju veću vitalnost. Izbor vrsta drveća potrebno je obaviti u skladu sa sadašnjim stanjem staništa uz korištenje prirodnog pomlađivanja. 2. Nastaviti s istraživanjem uzroka i posljedica propadanja šuma uz korištenje trajnih pokusnih površina, bioindikacijskih točaka i novopoloženih pokusnih ploha čiji izbor indicira popis oštećenja šuma. Intenzivirati multidiscipilinarna istraživanja šumskih ekosistema u svim njegovim komponentama (biotop, fitocenoza, zoocenoza, destruktori) s ciljem utvrđivanja odnosa polutanti — biotop, biocen, stabilnost šumske sastojine, opterećenje drveća i tla. 3. Nastojati spriječiti emisije štetnih supstancija u nas koje nepovoljno utječu na šume, a kad postoji indicija da imisija dolazi iz inozemstva poduzeti na međunarodnom planu mjere da se ona spriječi. 4. Onemogućiti puštanje u pogon svakog novog industrijskog ili energetskog postrojenja koje onečišćuje okoliš, a nije osiguralo uređaje za spriječavanje onečišćenja. 5. Osigurati sredstva za saniranje šteta i obnovu šumskih sastojina pogođenih pojavom propadanja šuma od poznatih i dokazanih onečišćivača okoliša. 6. U području nizinskih šuma koje su općenito vrlo osjetljive na promjene vodnih odnosa, eventualne vodotehničke zahvate provoditi tako da ne dođe do promjena. Tu se misli na regulacije rijeka, izgradnju hidrocentrala, drenaže i dr. LITERATURA Glavač, A., Koenies, H., Prpić, B., 1985: O unosu zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelovve šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije, Šumarski list, 9—10, Zagreb. Komlenović, N, Pezdirc, N., 1987: Koncentracije sumpora u lišću nekih vrsta drveća u Istri i Hrvatskom primorju, Šumarski list, 1—2, Zagreb. Komlenović, N., Gračan, J., Pezdirc, N., Rastovski, P, 1988: Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (u tisku.). |