DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 148     <-- 148 -->        PDF

Da bi se demonstrirali tipični simptomi šteta na šumama uslijed onečišćavanja
zraka, održana su dva seminara, od kojih jedan u ČSSR 1986, a
drugi u Freiburgu (Z. Njemačka) 1987. Sastanci eksperata mediteranskih zemalja
na kojima je razrađena metodologija procjene oštećenja mediteranske
vegetacije održani su u Španjolskoj (Morella 1987) i flaliji (Firenza 1988).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Procjena oštećenja i smanjenja vitaliteta drveća u 1987. godini izvršena
je na osnovi već opisane jedinstvene metodologije. Kod toga je primjenjeno
5 stupnjeva za procjenu gubitaka lišća odnosno iglica i 4 stupnja
za procjenu požutjelosti (PRPIĆ, KOMLENOVIČ i SELETKOVIĆ, 1988).


Nastavno se u kratko iznose podaci o površini šuma, procjeni, rezultatima,
interpretaciji rezultata i specijalnim istraživanjima za pojedine zemlje.


Austrija: Površina šuma iznosi 3,754.000 ha, što čini 44,8"» od ukupne
površine zemlje. Komercijalne šume zauzimaju površinu od 2,913.000 ha,
od čega na četinjače otpada 2,298.000 ha, a na listače 615.000 ha.


Anketa o zdravstvenom stanju šuma provedena na 2273 ploha na kojima
je procjenjeno 71457 stabala. Rezultati ankete za sve vrste su: 66,3"i,
su potpuno zdrava stabla, 29,3% su slabo oštećena, 3,5% srednje do jako
oštećena, a 0,9% su osušena stabla.


Buduća istraživanja propadanja šuma treba usmjeriti i na izučavanje
odnosa između zagađivanja i biotskih/abiotskih uzroka, naročito ikod bukve
i hrasta. Sušenje hrasta, utvrđeno u Mađarskoj 1982. godine proširilo se i
na Austriju.


Belgija: Ukupna površina šuma iznosi 680.000 ha, što čini 19,2% od
površine zemlje. Četinjače su zastupljene s 41,6"u, a listače 58,4"n. Anketa je
provedena u Flandriji i Walonlji.


Rezultati se odnose samo na Flandriju. Kod četinjača 47,0" n stabala je
oštećeno, od čega 42,3"n slabo oštećeno, a 4,7% srednje oštećeno. Kod listača
46% stabala je oštećeno. Naročito je bukva bila napadnuta od gljive
Rhyncheneus fagi L. i Apiognomonia errabunđa.


Bugarska: Površina šuma iznosi 3,300.000 ha ili 34" u od ukupne površine.
Kod četinjača defolijacija je utvrđena na 18,3% analiziranih stabala,
dok je kod listača (bukva i hrast) utvrđena slaba defolijacija.


Kanada: Površina šuma iznosi 436,000.000 ha ili 47,6"» od ukupne površine.
Četinjače zauzimaju 350,000.000 ha, a listače 86.000.000 ha.


U Kanadi pod terminom »kisele kiše« podrazumijevaju se sva oštećenja
uslijed djelovanja polutanata iz zraka (suha i mokra depozicija SO^
i N03 te plinoviti polutanti SO>, NOx i 0:l). Kanadsko šumarstvo (Forest
Service) ima već pedesetogodišnje iskustvo u otkrivanju i kontroli djelovanja
onečišćavanja i/, zraka na šume, naročito u Britaskoj Kolumbiji, Ontariju
i Albert!.


374