DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 147 <-- 147 --> PDF |
PREGLEDNI CLANXI — REVIEWS UDK 630* 49 (4) Sum. list CXIII (1989) 3 + 3 PROPADANJE ŠUMA U EVROPI Nikola KOMLENOVIĆ, Joso GRAČANv SAŽETAK: Godišnji izvještaj o sušenju šuma i onečišćavanjuzraka za 1987. godinu izradio je Programski koordinacioni centar (PCC) uz pomoć »Ekološkog programa Ujedinjenih naroda« (UNEP) i Sekretarijata ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Evropu (ECE). Ovaj pregledni članak napisan je na osnovu spomenutog izvještaja kao i priložene literature. UVOD Izvještaji o pogoršanju zdravstvenog stanja šuma iz mnogih evropskih zemalja doveli su do osnivanja »Međunarodnog programa za procjenu i kontrolu djelovanja onečišćivača zraka na šume« (The International Cooperative Programme on ´the Assessment and Monitoring of Air Pollution Effect on Forests). Program je osnovan u okviru »Konvencije o daljinskom prekograničnom transportu onečišćavanja zraka« 1985. godine. Sjedište »Programa « su u ČSSR (istočnoevropske zemlje) i Zapadnoj Njemačkoj (zapadnoevropske zemlje). Konvenciju su prihvatile 32 evropske zemlje, a potvrdilo je 30 zemalja, među kojima i Jugoslavija. Pregled oštećenja šuma za 1987. godinu sastavljen je na osnovi podataka iz 22 evropske zemlje, pokrivajući ukupnu šumsku površinu (14 zemalja) ili nepotpunu šumsku površinu (8 zemalja). Naknadno su podatke poslale Kanada i SAD. PREGLED OŠTEĆENJA ŠUMA U EVROPI 1987. GODINE Na osnovu »Metodologije i kriterija za izbor uzoraka, procjenu, kontrolu i analizu efekata uslijed djelovanja polutanata na šume«, izrađen je Drugi evropski pregled zdravstvenog stanja šuma u 1987. godini. Općenito govoreći »Pregled« sadrži ad hoc procjenu stupnja oštećenja i smanjenja vitaliteta izražavajući zdravstveno stanje u (trenutku procjene, te se radi toga ne mogu donijeti drugačiji zaključci osim onih koji se odnose na djelovanje biotskih ili abiotskih faktora. U nekim zemljama istraživanja pokazuju da onečišćavanje zraka igra glavnu ulogu u propadanju ma. Svakako da se u mnogim slučajevima propadanje šume ne može objasniti ako se ne uzme u obzir djelovanje onečišćavanja. * Dr Nikola Komlenović i dr Joso Gračan, Šumarski institut Jastrebarsko 373 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 148 <-- 148 --> PDF |
Da bi se demonstrirali tipični simptomi šteta na šumama uslijed onečišćavanja zraka, održana su dva seminara, od kojih jedan u ČSSR 1986, a drugi u Freiburgu (Z. Njemačka) 1987. Sastanci eksperata mediteranskih zemalja na kojima je razrađena metodologija procjene oštećenja mediteranske vegetacije održani su u Španjolskoj (Morella 1987) i flaliji (Firenza 1988). REZULTATI ISTRAŽIVANJA Procjena oštećenja i smanjenja vitaliteta drveća u 1987. godini izvršena je na osnovi već opisane jedinstvene metodologije. Kod toga je primjenjeno 5 stupnjeva za procjenu gubitaka lišća odnosno iglica i 4 stupnja za procjenu požutjelosti (PRPIĆ, KOMLENOVIČ i SELETKOVIĆ, 1988). Nastavno se u kratko iznose podaci o površini šuma, procjeni, rezultatima, interpretaciji rezultata i specijalnim istraživanjima za pojedine zemlje. Austrija: Površina šuma iznosi 3,754.000 ha, što čini 44,8"» od ukupne površine zemlje. Komercijalne šume zauzimaju površinu od 2,913.000 ha, od čega na četinjače otpada 2,298.000 ha, a na listače 615.000 ha. Anketa o zdravstvenom stanju šuma provedena na 2273 ploha na kojima je procjenjeno 71457 stabala. Rezultati ankete za sve vrste su: 66,3"i, su potpuno zdrava stabla, 29,3% su slabo oštećena, 3,5% srednje do jako oštećena, a 0,9% su osušena stabla. Buduća istraživanja propadanja šuma treba usmjeriti i na izučavanje odnosa između zagađivanja i biotskih/abiotskih uzroka, naročito ikod bukve i hrasta. Sušenje hrasta, utvrđeno u Mađarskoj 1982. godine proširilo se i na Austriju. Belgija: Ukupna površina šuma iznosi 680.000 ha, što čini 19,2% od površine zemlje. Četinjače su zastupljene s 41,6"u, a listače 58,4"n. Anketa je provedena u Flandriji i Walonlji. Rezultati se odnose samo na Flandriju. Kod četinjača 47,0" n stabala je oštećeno, od čega 42,3"n slabo oštećeno, a 4,7% srednje oštećeno. Kod listača 46% stabala je oštećeno. Naročito je bukva bila napadnuta od gljive Rhyncheneus fagi L. i Apiognomonia errabunđa. Bugarska: Površina šuma iznosi 3,300.000 ha ili 34" u od ukupne površine. Kod četinjača defolijacija je utvrđena na 18,3% analiziranih stabala, dok je kod listača (bukva i hrast) utvrđena slaba defolijacija. Kanada: Površina šuma iznosi 436,000.000 ha ili 47,6"» od ukupne površine. Četinjače zauzimaju 350,000.000 ha, a listače 86.000.000 ha. U Kanadi pod terminom »kisele kiše« podrazumijevaju se sva oštećenja uslijed djelovanja polutanata iz zraka (suha i mokra depozicija SO^ i N03 te plinoviti polutanti SO>, NOx i 0:l). Kanadsko šumarstvo (Forest Service) ima već pedesetogodišnje iskustvo u otkrivanju i kontroli djelovanja onečišćavanja i/, zraka na šume, naročito u Britaskoj Kolumbiji, Ontariju i Albert!. 374 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 149 <-- 149 --> PDF |
Na području Kanade postavljeno je ukupno 106 ploha. Primjenjena je nešto drugačija metoda procjene oštećenja i vitalnosti iglica i lišća. Nešto detaljnija istraživanja provedena su u provinciji Quebec i to za propadanje javora i breze. Čehoslovačka: Površina šuma iznosi 4,578.000 ha, odnosno 35,8% od ukupne površine. Tijekom 1986. godine osnovano je 61% ploha, dok su 1987. osnovane još 103 plohe. Na osnovu rezultata istraživanja iz 1986. godine, 46,3% stabala je bilo potpuno zdravo, dok je 1987. na istim plohama 39,4% stabala obične smreke bilo zdravo. U prosjeku je 1987. godine bilo zdravo 43,3% stabala. Danska: Površina šuma iznosi 466.000 ha ili 10,8% u odnosu na ukupnu površinu. Listače zauzimaju 159.000 ha (hrast i bukva) a četinjače 308.000 ha (obična smreka i obični bor). Osnovana je ukupno 21 ploha. Od ukupno analiziranih stabala (466 iznad 60 cm promjera) 39% su potpuno zdrava. Listače su imale svega 19% stabala bez defolijacije a četinjače 54%. Finska: Površina šuma ukupno iznosi 26,400.000 ha, od čega na produktivne šume otpada 20,100.000 ha. Na četinjače otpada 18,500.000 ha (obična smreka i obični bor), a na listače 1,600.000 ha (breza, joha). Rezultati istraživanja za 1987. godinu odnose se samo na 450 ploha. Kod običnog bora bez defolijacije bilo je 75% stabala, kod obične smreke 44,4%, a kod listača 79,0%>. Francuska: Površina šuma u Francuskoj iznosi 14,400.000 ha ili 26,7% od ukupne površine. Na listače (pretežno hrast) otpada 9,600.000 ha, a na četinjače 4,800.000 ha. Ukupno je analizirano 16.682 stabla na 710 ploha, od čega je 70,1% stabala bilo zdravo, na 22,0% stabala utvrđena je slaba osutost, na 8,7% srednja osutost, a 1% stabala je bilo osušeno. Kod četinjača 65,2% stabala je bilo zdravo, a kod listača 78,6" n. Istočna Njemačka: Površina šuma iznosi 2,950.000 ha ili 27,2% od ukupne površine. Na četinjače otpada (obični bor i smreka) 77%, a na listače 23% (bukva i hrast). Na osnovi rezultata provedene anlkeite u 1987. godini 63"´o stabala je bilo zdravo. Zapadna Njemačka: Površina šuma iznosi 7,400.000 ha ili 30% od ukupne površine, od čega 66,7% otpada na četinjače, a 33,3% na listače. Rezultati ankete iz 1987. godine su pokazali 52,3 se smanjila u prosjaku 1,4%. Grčka: Površina šuma iznosi 5,750.000 ha, od čega su 2,512.000 ha visoke šume (30% četinjače, a 70% listače). Istraživanja o propadanju šuma će se provesti u 1988. godini. Mađarska: Površina šuma iznosi 1,640.000 ha ili 17,6% od ukupne površine. Na četinjače otpada svega 230.000 ha. a ostatak od 1,400.000 ha su listače (hrast, bukva, topole). Prema rezultatima trogodišnjih istraživanja zdravstveno stanje šuma se polako popravlja. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 150 <-- 150 --> PDF |
Irska: Površina šuma iznosi 380.000 ha ili 5,5% od ukupne površine. Sva analizirana stabla su ispod 60 godina starosti i osutost je utvrđena na svega 6,3% s´tabala. Italija: Površina suma iznosi 8,675.000 ha ili 24,7n/o od ukupne površine, ali svega 2,600.000 ha su visoke šume. Oko 80",, otpada na listače, a 20% na četinjače i mješovile šume. Podaci o propadanju šuma dani su za provinciju Balzamo-Alto Adige. Neoštećenih stabala u toj provinciji u 1987. bilo je 84,7%. Liechenstein: Povrišna šuma iznosi 7.750 ha ili 48,4",, od ukupne površine. Osulost kod smreke se kreće do 46"o, kod jele iznosi 76"/u, a kod bukve 63%. Luxemburg: Površina šuma iznosi 88.000 ha ili 34"o od ukupne površine. Rezultati ankete su pokazali da osutost iznosi 34,6" u. Nizozemska: Površina šuma iznosi 311.000 ha ili 7,5% od ukupne površine. Utvrđeno je da je 42,6"u vitalnih stabala, dok je 1984. bilo 50,8"/o vitalnih stabala. Norveška: Površina šuma iznosi oko 6,700.000 ha ili 22"/o od ukupne površine, od čega 88"u otpada na četinjače (obična smreka i bor), a svega 12% na listače. Anketom je obuhvaćena površina od oko 961.000 ha, analizirano je dko 7.625 stabala, od čega je 64,1" „ vitalnih stabala. Poljska: Površina šuma iznosi 8,700.000 ha ili 27,7",, od ukupne površine. Istraživanja su provedena na 23.400 plohe, a analizirano je oko 700.000 stabala. Rezultati analize pokazuju, da je svega 14,6"u stabala pokazalo osutost, tj. smanjenu vitalnost. Portugal: Površina šuma iznosi 2,976.000 ha ili 34,8% od ukupne površine. Na četinjače otpada 1,400.000 ha a na listače 1,576.000 ha. U Portugalu nije utvrđeno propadanje šume uslijed onečišćavanja zraka. Španjolska: Površina šuma iznosi 11,900.000 ha ili 23.4´ <. od ukupne površine (47"o četinjače, 53°/o listače). Anketom je utvrđeno da je 63"„ stabala potpuno zdravo. Švedska: Površina šuma iznosi 23,700.000 ha, ili 58"u od ukupne površine što Švedsku čini jednom od najšumovitijih zemalja. Anketa je provedena na 10.686 s´tabala i 68,3"u su potpuno zdrava stabla. Švicarska: Površina šuma iznosi 1,200.000 ha ili 28,7"„ od ukupne površine. Rezultati ankete su pokazali da je 56% stabala oštećeno. Turska: Površina šuma iznosi 20,200.000 ha ili 26,2" „ od ukupne površine. Podataka o propadanju šuma još nema. SSSR: Podaci o propadanju šuma nisu poznati za Ukrajinu. Površina iznosi 811,000.000 ha ili 36,2% od ukupne površine. Na četinjače otpada 540,000.000, a na listače 150,000.000 ha. Rezultati istraživanja su pokazali da je svega 41% potpuno zdravo. Engleska: Površina šuma iznosi 2,200.000 ha ili 9,8"u od ukupne površine. Istraživanja koja su provedena 1986. i 1987. godine su pokazala da je samo 44"« stabala zdravo. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 151 <-- 151 --> PDF |
SAD: Površina šuma iznosi 298,000.000 ha ili 32,7% od ukupne površine (158,000.000 ha četinjače, 140,000.000 ha listače). Istraživanja se uglavnom provode na regionalnom nivou i za sada ne pokazuju da onečišćavanje zraka značajno utječe na propadanje šuma. Anketa, koja se provodi u Evropi planirana je za 1988. godinu. Jugoslavija: Površina šuma iznosi 9,125.000 ha ili 41% od ukupne površine (7,900.000 ha listače i 1,225.000 ha četinjače). Prema rezultatima istraživanja u 1987. godini utvrđeno je da je ukupno oštećeno 32,2% stabala, ali je ona različita obzirom na vrste drveća. ZAKLJUČAK Od 1986. do 1987. godine ukupno je 26 zemalja Evrope, te Kanade i SAD sudjelovalo u istraživanjima o propadanju šuma. Grčka i Portugal više pažnje poklanjaju ljetnim šumskim požarima nego propadanju šuma uslijed onečišćavanja zraka. Te dvije zemlje su tek pristupile osnivanju ploha u mreži od 16 x 16 km. Turska je izvjestila da će prve rezultate objaviti 1989. godine. Usklađivanje metode procjene i klasifikacije postignuto je na seminarima u ČSSR i Z. Njemačkoj. Neke istočnoevropske zemlje će pokusne plohe u mreži 16 x 16 km osnovati 1988. (Bugarska, Istočna Njemačka) ili 1989. (Mađarska, Poljska). Sastanak cxperala za mediteranske zemlje održan je u Španjolskoj u mjesecu studenom 1987. te Italiji u lipnju 1988. godine. U utvrđivanju zdravstvenog stanja šuma u Evropi učestvovalo je 30 zemalja, od čega su 22 zemlje provele istraživanja 1987. godine. Istraživanja su provedena prema uputama ECE. Ona su provedena na cijelom teritoriju u 14 zemalja, a na regionalnom nivou u 8 zemalja. Ostale će zemlje istraživanja provesti u 1988. ili 1989. godini. Površina šuma na kojima su provedena ova istraživanja iznosi 103,000.000 ha, od čega 57,000.000 ha otpada na četinjače, a 46,000.000 ha na listače. Osnovano je ukupno blizu 30.000 pokusnih ploha, te analizirano oko 330.000 stabala. Prema tome ova istraživanja u 1987. godini provedena su na oko 50" u šuma četinjača i na 40"» šuma listača. Rezultati ovih istraživanja su pokazali da su listače jače oštećene od četinjača u 6 zemalja. Značajno su se povećala oštećenja na bukvi i hrastu u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Luksemburgu, Švicarskoj i Nizozemskoj. U nekim zemljama su ova istraživanja također pokazala da su starije sastojine oštećene jače od mlađih sastojina. Predominantna i dominantna, kao i rubna stabla jače stradavaju nego stabla u sklopu. Pregled zemalja učesnica koje su provele ova istraživanja bilo na nacionalnom ili regionalnom nivou dat je u Tabeli 1. U Tabelama 2, 3a, 3b i 4 dati su pregledi o zdravstvenom stanju analiziranih stabala na pokusnim plohama. 377 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 152 <-- 152 --> PDF |
Pregled zemalja potpisnika Konvencije o prekoračenom zagađivanju i nivo Zemlja Učesnik Konvencije Austrija Belgija Bugarska Bjelorusij a Kanada Čehoslovačka Danska Finska Francuska Z. Njemačka I. Njemačka Grčka Mađarska Island Irska Italija Lihtenštajn Luksemburg Nizozemska Norveška Poljska Portugal Španjolska Švedska Švicarska Turska Ukrajina Engleska USA SSS´R Jugoslavija Evropska zajednica 32 378 zagađivanja u 1987. godini Nisu Nivo istraživanja provedena Nacionalni N N N N N N N N N N N N N N N 10 14 Tabela 1 Regionalni R K K R R R K |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 153 <-- 153 --> PDF |
Intenzitet oštećenja šuma u Evropi za sve vrste Tabela 2 Intenzitet oštećenja Nije utvrđen Nizak Srednji Visok * četinjače Zemlja Irska* Mađarska Italija Bugarska Švedska* Jugoslavija Francuska Austrija Finska"´" Luksemburg Norveška Španjolska Z. Njemačka Belgija ČSSR I. Njemačka Lihtenštajn Švicarska Engleska Nizozemska"´ SSSR* Danska Zdravo (stupanj 0) 95.9 85.0 84.7 81.7 68.3 67.8 68.3 66.5 65.6 65.4 64.1 63.0 63.0 53.5 47.7 47.7 45.0 44.0 44.0 42.6 41.5 39.0 Slabo do Srednje do osušeno osušeno (stupanj 1—4) (stupanj 2—4) 4.1 15.0 15.3 18.3 32.7 32.2 31.7 33.5 33.4 34.6 35.9 37.0 27.0 46.5 52.3 52.3 55.0 56.0 56.0 57.4 58.5 61.0 0.0 6.0 1.8 3.6 5.6 10.4 9.7 3.5 > 7.9 17.8 12.6 > 12.5 15.6 17.3 19.0 15.0 22.0 21.4 14.8 23.0 ** preliminarna ocjena |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 154 <-- 154 --> PDF |
Intenzitet oštećenja četinjača u Evropi 1987. godine za cijelu zemlju Intenzitet oštećenja Nije utvrđen Nizak Srednji Visok Zemlja Irska Bugarska Luksemburg Švedska Austrija Z. Njemačka Danska I. Njemačka Jugoslavija Čehoslovačka Nizozemska Švicarska Engleska Tabela 3a Slabo do Srednje do Zdravo osušeno osušeno (stupanj 0) (stupanj 1—4) (stupanj 2—4) 0.0 95.9 4.1 81.7 18.3 3.8 40.4 19.6 3.8 68.3 31.7 5.6 67.4 32.6 3.5 63.0 37.0 J 54.0 46.0 24.0 51.4 48.6 15.9 51.2 48.8 18.3 47.7 52.3 15.6 47.5 52.5 18.7 45.0 55.0 14.0 43.0 57.0 23.0 Intenzitet oštećenja četinjača u Evropi 1987. godine na regionalnom nivou Intenzitet oštećenja Nizak Srednji Visok Zemlja Italija Mađarska Španjolska Francuska Finska Norveška Belgija SSSR (Litva Lihtenštajn*) Zdravo, . ; m(stupanj u; 84.7 82.4 68.3 65.2 64.5 64.1 53.0 41.5 40.0 Slabo do osušeno (stupanj j_ 4 ) 15.4 17.6 31.7 34.8 35.5 35.9 47.0 58.5 60.0 Tabela 3b Srednje do osušeno (stUpanj 2—4) 3.0 5.5 10.7 12.0 ? 17.8 4.7 14.8 22.0 Lihtenštajn je obradio cijelu površinu, ali uslijed male površine (600 ha) to se smatra kao regionalno |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 155 <-- 155 --> PDF |
Intenzitet oštećenja listača u Evropi 1987. godine Tabela 4 Intenzitet oštećenja Zemlja Zdravo (stupanj 0) Slabo do Srednje do osušeno osušeno (stupanj 1—4) (stupanj 2—4) Italija Mađarska 86.8 84.5 13.2 15.5 3.6 6.1 Nizak Bugarska Finska 81.6 79.0 18.4 21.0 3.1 ? Francuska 78.6 21.4 6.5 Jugoslavija 73.9 26.1 7.5 Lihtenštajn 60.0 40.0 10.0 Španjolska 58.0 42.0 13.7 Srednji Luksemburg 57.0 43.0 10.1 Belgija 53.8 46.2 16.0 Austrija 46.5 53.5 7.8 Engleska 45.0 55.0 20.0 Švicarska 43.0 57.0 15.0 Visok I. Njemačka 40.4 59.6 19.2 Nizozemska 32.9 67.1 26.5 Danska 19.0 81.0 21.0 Rezultati istraživanja sumirani za sve vrste drveća ukupno pokazuju da samo u Irskoj nisu utvrđeni podaci o propadanju šuma, zatim da je u tri zemlje intenzitet oštećenja nizak, u deset zemalja srednji, a u 8 zemalja su utvrđena jaka oštećenja (Tabela 2). Kod četinjača, rezultati istraživanja su pokazali da u deset i dvadeset i dvije zemlje oštećenja iznose 45% i više, a kreću od slabo oštećeno do osušeno (1 do 4. stupnja). To se odnosi na ove zemlje: Dansku, Belgiju, Z. Njemačku, Jugoslaviju, ČSSR, Nizozemsku, Švicarsku, Englesku, SSSR (Litva) i Lihtenštajn (Tabela 3a). Kod listača, ovi rezultati pokazuju, da je od 16 zemalja nivo defolijacije niži nego kod četinjača u 5 zemalja i to: Italiji, Francuskoj, Finskoj, Jugoslaviji i Lihtenštajnu (Tabela 4). U većini zemalja srednje Evrope onečišćavanje zraka je jedan od glavnih faktora destabilizacije zdravstvenog stanja šuma. U Austriji, ČSSR-u, Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj, Nizozemskoj, Švicarskoj i Jugoslaviji, onečišćavanja zraka je jedan od bitnih iaktora u određivanju kvalitete šumskih sastojina. Šumski su ekosistemi pod negativnim utjecajem opterećenja od SCX, dušičnih spojeva i njihovih atmosferskih produkata, kiselina i ozona. Onečišćavanje zraka je faktor koji doprinosi oštećenji šuma u Bugarskoj, Danskoj, Mađarskoj, Italiji (Bolzano-Allo Adige) i F-ngleskoj. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 156 <-- 156 --> PDF |
0O .„a .3 (N O O OO ^ H (N o-for^-LDi^2L|ooLoooocoo´Olo O oo (N M O h CO o ^ r-j ^t r~^ -rt * -H ^o in o oo r-.ro r´", ro 03 03 a a — — O 0-3 t vO CI in ro IO 3> r i n — o o ~>2 D „ t ^ o o o o r-~ ri ON —I O J \0 O on u o r\ 1-^O rn > O tN ro rN > n n h ´ ´ O p n ^ r_ u ´r-E ^ n «J3 <5 f >N -c VD -o (S ri vO -O 03 -3 vC 03 -o 03 o1 i <—i ´—1 o" r-l PO -+ -1 ´—´ 5 ^ ´ — X X X X X X X X X X x y. y. x x y -r 03 O o o x o oo o D in ri —i ro "r-o -I-o -t Tj o < M o 3 < < T_H o 00 CTN r-~ 0O -o o Q o o> o OC oo o Q in ~D CM \o O or, r-oo OO o oo O r-l o r-* o rr-i a in tr 10-on ro i in o r-i r-l 2 S´o? (N "~~ oo cr. 3 3 i— « o rt > o -r 03 -f ri c^. ^o 00 LO Q o on o O O ""J fN in .8* vO in -C % r-l -o (N Š T-. T— \0 ^f O tN h .al ´J 5 ^r. Ttmoj^r-(Minmro Tto ^o o o o 2 O -Tf O °o 3! r--m M O^ r^ CO IN 0\ » ^ O ri m o ^ o rnr^oM -H o\ co m ^o ^ *t in o rst c rsi ON <^ SB *-H in ^o »-^ !n o\ cj\ — oo —< ~ ´J in ;5 rn 5 in *7~^, <_> e ino ´L3o on PO *» o^rN´^in^H oo ^cotN^fo-HOMoa o §2 (-vl r^ or. OH-y) ^ inr-Oovg^t^wSf^^^S^^^S^SSS?. 282 S i?30— P a . 03 03 « n "l <3 03 03 1—1 en en 03 ^ KJ y: E E -^ -* — — — oc! 03 M .2, 3p i uU ~03 i-i .S 03 OJ a —^ 3) 3 —1 "=/J »Co s a g 2: z 5 « -* s s I o r3 - .2 2 3" "3 .a 2 on Oij 3 0 y; =3 -J H 3 C/3 N CD > > 3 ´OJ C/3 Hoi 3 K» 382 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 157 <-- 157 --> PDF |
LITERATURA CONVENTION ON LONG-RANGE TRANSBOUNDARY AIR POLLUTION: INTERNATIONAL CO-OPERATIVE PROGRAMME ON ASSESSMENT AND MONITORING OF AIR POLLUTION EFFECTS ON FORESTS — Manual on Methodologies and Criteria for Harmonized Sampling, Assessment, Monitoring and Analyses of the Effect of Air Pollution of Forests, Hamburg/ Geneva: Programme Co-ordinating Centres / UN-ECE 1986, 97 pp. UNITED NATIONS ECONOMIC COMMISION FOR EUROPE/FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONS — The Forest Resources of the ECE Region (Europe, the USSR, North America), ECE/TIM/27, Geneva: United Nations 1985, 223 pp. UNITED NATIONS´ ECONOMIC COMMISSION FOR EUROPE — Impact of air-pollution damage to forests for reundwood supply and forest products markets, ECE/AIM/37 New York: United Nations 1987, 110 pp. — Forest Damage and Air Pollution. Report of the 1986 Forest Damage Survey in Europe. Geneva, 1987, 47 p. Austrija — KLAUSHOFER, F.; LITSCHAUER, R.; WIE&´INGER, R.: Waldzustanclsinventur: Untersuchung der Kronenverlichtungsgrade an Wald- and Bestandesriindern. Wien: Forstl. Bundesversuchsanst., sterr. Agrarverl. 1987, 95 S. = FBVE- Berichte. Schriftenreihe d. Forstl. Bundesversuchsanst. Nr. 24. — NEUMANN, M.: Kronenansprache und Auswirkung auf die Interpretation. Wien: Holzkurier 1987, Nr. 42, p. 9—10. — POLLANSCHUTZ, J.; NEUMANN, M.: Liechte Besserung bei den Nadelbaumen. Wien: Osterr. Forstzeitung 1987, Nr. 11, P. 16—18. — POLLANSCHUTZ, J.: Periodische Luftbildinventur — ein Teilprojekt des osterreischischen Waldschaden-Beobachlungssystems. Wien: Osterr. Forstzeitung 1987, Nr. 8, p. 74—76. Kanada — ADDISON, P. A.: Monitoring the Health of a forest: A Canadian Approach. 4th World Wilderness Congress, Denver, Colorada, 1987, 10 p. Ćehoslovačka — MATERNA, J.: »Waldschden in der CSSR«, Vienna: Osterreichische Forstzeitung No. 1 (1987), pp. 17—19. Danska — De danske skoves sundhedstiistand. Resullater af overvgningen i 1987. Ho/sholm: Skov- og Naturslyrclsen 1988, 83 pp. Finska — JOKOLA-SULONEN, E. L., MIKKOLA, K., NEVALA1NEN, S., YLI-KOJOLA, H.: Vitality of Conifers in Finland 1985—1986, Helsinki: Research Bulletin of the Finnish Forest Research Institute — ILME Project, 1987, 28 pp. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 158 <-- 158 --> PDF |
Francuska — DEFORPA: Les recherches en France sur le de´prissement des forets. De´prissement des forets attribue´ a la pollution atmospherigue. ler rapport. Nancy: GREF-C. Nat. du Genie Rural, des Eaux et des Forets. 1987, 86 p. I. Njemačka — FEDERAL MINISTRY OF FOOD, AGRICULTURE AND FORESTRY: Waldschiiden in der Bundesrepublik Deutschland. Ergebnisse der Waldschadenserhebung 1987. Bericht des Bundesministres fiir Erniihrung, Landwirtschaft und Forsten, Stand Oktober 1987. Munster-Hiltrup: Landwirtsch.-Verl. 1987, 89 S. = Schriftenr. d. Bundesmin. f. Ernahr., Landw. u. Forsten, Reihe A: Angew. Wissensch., Heft 349. Mađarska — MINISTRY OF AGRICULTURE AND FOOD: Forest Damage Survey 1986 Hungary, Budapest: Mezgazdasgi s lelmezsugyi Miniszterium, 1987, 16 pp. — HALASZ, G.: The methodology of forest damage survey in Hungary. Proposal for monitoring broadleaved forests. Budapest: Min. of Agriculture 1987, 6 p. Italija — GELLINI, R., CLAUSER, F.: Prime indagini sur deperimento dei boschi in Italia, Rom: Ministerio dell´agricoltura e delle foreste, Collana Verde No. 72, 1986, 99 pp. Luksemburg — Inventaire phytosanitaire natonal de la foret luxembourgeoise — part A. Inventaire des placettes permanentes du »reseau rouge« part B. Luxembourg: Admin, d. Eaux ct Forets 1987, 48 p. Nizozemska — Verslag van de landelijke Vitaliteitsinventarisalie 1987. Utrecht: Staatsbosbeheer 1987, 22 p. = De Vitalitet van het Nederlandse bos no. 5 Norveška — Overvakingsprogram for skogskader. Arsrapport 1987. As: Norsk inst. f. skogsforsk 1988, 53 p. Švedska — BENGTSSON, G., WULFF, S.: Diksskogstaxeringes Skogskadeinventering Ar 1987 Sanit Sanmanfatting Ar Resultaten 1984—87. Inst. f. Skogtaxg, Sveriges Landbukuksuniversitel. Umefi, 1987. 26 p. — National Board of Forestry: Forest Damage Inventory made by the National Forest Survey 1984—1987. Jonkoping, 1988, 9 p. Švicarska — SANASILVA: Waldschadensbericht 1987. Bern/Birmensdorf: Bundesaml f. Forstwesen u. Landsch.-Schutz, Eidg. Anst. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 159 <-- 159 --> PDF |
f. d. forstl. Versuchsw. Nov. 1987, 32 L.´. — SINASILVA: Kronenbilder — Couronnes d´arbres — Lc chiomc dcgli alberi (with defoliation percentages) Federal Forest Research Inst. Birmensdorf, 1986, 98 p. Engleska — INNES J. L., BOSWELL R.: Forest health surveys 1987. Part 1: results; Part 2: Analysis and Interpretation. London: H. M. Station. Off. 1987, 24 p., 52 p. = Forestry Commision Bulletin 74 and 79. SAD — Diagnosing injury to eastern lorest trees. A manual for identifying damage caused by air pollution, pathogens, insects, and abiotic stresses. Atlanta GA/University Park PA: USDA For. Serv., Penns. St. Univ. 1987, 122 p. Jugoslavija — KOMLENOVIĆ, Nikola; GRAČAN, Joso; PEZDIRC, Nadežda; RASTOVSKI, Petar: Utjecaj polutanta na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. (Influence of depositions on beech forests and spruce plantations in north western Croatia). Zagreb: Šum. list, 112 (1988), 5/6, 217—230. — PRPIĆ, Branimir; KOMLENOVIĆ, Nikola; SELETKOVIC, Zvonko: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj. (Forest Decline in the Socialist Republic of Croatia). Zagreb: Šum. list 112 (1988), 5 6, 195—204. Ekonomska zajednica — Verordnung (EWG) Nr. 3528/86 ties Rates vom 17. November 1986 liber den Schutz des Waldes in der Gemeinschaft gegen Luftverschmutzung. Briissel: Komm. d. Europ. Gem., 1986, 8 S. = Amtsbl. d. Europ. Gem. Nr. L 326. Evropska ekonomska Komisija — Convention on Long-Range Transboundary Air pollution. Genf: UN-ECE 1981, 9 p. = Bundesgesetzbl. Jg. 1982, Teil II. — Common procedures for the ececution of a regular forest damage inventory. Annex 1, Art. 2, Brussels CEC, 1987, 19 p. = Official Journal of the EC No. L 161. — Forest damage and air pollution. Report of the 1986 forest damage survey in Europe. Geneva/Bonn: UN-ECE, BML 1987, 47 p. = ECE/UNEP Project FP/9101—86—05. — Diagnosis and classification of new types of damage affecting forests. Brussels: EEC 1986, 20 p. = Special EEC edition, Allgemeine Forst-Zeilschrift (Munich, Federal Republic of Germany). Dieback of Forests in Europa Summary The annual report on withering of forests and air pollution for 1987 was prepared by the Program Coordination Center (PCC) in conjunction with the United Nations Ecological Program (UNEP) and the Secretariat of the United Nations Economic Commision for Europe (ECE). This informative article is based on the report mentioned above and the relerences supplied. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 160 <-- 160 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI KNJIGE IZ ŠUMARSTVA NA IZLOŽBI »INTERLIBER« NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU 1989. GODINE Zagrebački velesajam (ZV), koji kao nasljednik 1908. godine osnovanog sajma pod nazivom Zagrebački zbor, ulazi u deseto desetljeće svog postojanja, ove, 1989, godine, u proljetnom dijelu (krajem mjeseca travnja) mjesto kumulativnog sajma priredio četiri specijalizirana. Jedan od tih bio je i sajam knjiga pod nazivom »INTERLIBER« na kojem su uz domaće izdavače bili zastupljeni i izdavači iz raznih zemalja Europe i USA. Izložbu knjiga inozemnih nakladnika organiziralo je zagrebačko poduzeće »MLADOST«* izloživši knjige po pojedinim izdavačima a ne po strukama. Od preko 10.000 izloženih knjiga neposredno za šumarstvo nalazilo ih se tek, možemo reći, nekoliko le ih poimence navodimo (u zagradi za neke knjige naznačene su i cijene — u »novim« dinarima). 1. Wolfgang Schwene: Leitfaden der Forstzoologie und des Fortschulz.es gegen Tiere, 2. Gerd Kriissmann: Handbueh der Nadelgeholze, 3. Gerd Kriissmann: Die Nadelgeholze, 3. Auflage, 4. A. Mitschel: Die Wald- und Parkbaume Europas (274.000 din), 5. Andreas Biirtels: Gartengeholze (958.000 din), * Za inozemnu i domaću stručnu i znaonstvenu literaturu IKRU »MLADOST« ima prodavaonica u Zagrebu u Gundulićevoj ulici br. 7. 6. Gerhard H. Schmidt: Pestizide und [Jmweltschutz (844.000 din), 7. Groš Plan: Les arbres (800 fotografija u boji, džepni format, 160.000 din), 8. G. Zauner: Les Coniferes (minivodič za sve terene, uz fotografije i silhuete stabala, 67.000 din), 9. Četiri autora (iz SR Njemačke i USA): Airpollution and Plant-Metabolisme (833.000 din), 10. *** Agricultural and Forest Meteorologie, 11. Eckar Pott: Wald und Forst (PfLanzen und Tiere in ihrem Lebensraum — ein Biotop-Fiihrer, 84.000 din). Također se vrlo malo knjiga nalazi i s područja prerade drva. Od tih navodimo knjigu B. Boulter: Holzdrehen u kojoj se nalazi 488 slika koje prikazuju predmeete izrađene tokarenjem iz drva (308.000 din). Za zaštitu drva bile su izložene dvije knjige: R. Albrecht: Bauschaden (Vermeinden, Unterschung, Sanierung — 502.000 din) i G. Langendorf: Holz schutz (201.000 din). Dodajmo da dendrološke knjige (pod br. 2, 3, 4, 5, 7 i 8) za svaku vrst imaju i latinski naziv te prema tome nije nužno bolje znanje jezika za njezinu identifikaciju. Knjige Kriissmanna i Blirtelsa (3 i 5) uz pojedinu osnovnu vrstu sadrže i prikaze brojnih varijeteta i odlika, šio je zanimljivo za korištenje u dekorativne tj. parkovne svrhe. Oskar Piškorić |