DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 143 <-- 143 --> PDF |
Upotrebljava se definicija prema kojoj je kritično opterećenje kvantitativna procjena izloženosti depoziciji NHX i ili NOs ispod koje empirski utvrđene promjene strukture i funkcioniranja ekosistema nisu vidljive prema sadašnjim saznanjima. Općenito uzevši promjene ekosistema se mogu kretati od epizodnih reakcija do procesa čije djelovanje dolazi do izražaja nakon nekoliko stoljeća. Sažetak bioloških posljedica i kritična opterećenja navode se nastavno: Procjena kritičnog Sistem Kriterij Podaci opterećenja kg N ha sod. Litoralne zajednice Močvarna tla Plitke mekane vodene zajednice osjetljive na NIL,, kada je nizak NO:!, kritično opterećenje kao NH(. Treset vrlo osjetljiv na NO( manje na NH/,). Reakcija vrlo brza radi toksičnosti, 5—10 kg manje od godinu dana. NI. NL, GB Vrištine Moguće promjene u flori, npr. povećani rast grmlja i drveća, međutim druga hraniva, kao npr. K ograničavaju rast Smanjena otpornost vrišita (Calluna) na mraz. Promjene u biljnoj zajednici ovisne o kapacitetu trošenja. Niska puferna sposobnost tala. Vriština pretvorena u livade 5—10 5—20 7—10 >20 SW, GB BRD NI. NL NL Četinjače Intenzivno gospodarenje (paša + ciklično paljenje + odnošenje površinskog dijela tla) Calluna i Erica se mogu zadržati. Neravnoteža hraniva zbog visokog unosa N ovisi o koncentraciji Mg i Ca i intenzitetu nitrifikacije. Najosjetljivi sistemi. 40 10—12 NL NL Promjene u sastavu prizemnog rašća idu prema nilrofilnim vrstama, ali kritično opterećenje ovisi o usvajanju od strane drveća i saturaciji. >20 NL Listače Gospodarene borove šume, pozitivan rast kroz 15 godina s primjenom godišnje lertilizacije sa NIL, N03 do 30 kg, ali promjene u sastavu prizemnog lišća. Promjene u sastavu prizemnog rašća prema nilrofilnim vrstama. <15 SW Kritično opterećenje ovisi o: tipu ekosistema, načinu prošlog i sadašnjeg gospodarenja (tj. odnošenju N ili primjeni drugih hraniva), svojstvima tla, npr. nitrifikacijskoj sposobnosti tla. Štetno djelovanje suviška dušika na organizme ili sisteme očituje se u toksičnom djelovanju na organizme, promjeni kompetivnih odnosa između populacija, promjeni fizičke strukture biocenoza i povećanoj homogenosti okoline. |