DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 142 <-- 142 --> PDF |
Kritična N opterećenja za produktivne šume (kg N ha— l god.—1)** na dobro dreniranim staništima pod pretpostavkom čistih sječa Tabela 4 M T i- N-nakupl.,an.,eu biomasi Nakupljanje pristup 4 n)s ; h N t] [spiranje ** ,, ...» . KT Knticni N unos* Slaba produkcija neto N imobilizacija 1—6 1—3 1—2 Slaba produkcija neto N mineralizacija 1—6 Visokaneto N produkcija imobilizacija 5—15 1—2 7—20 Visokaneto N produkcija mineralizacija 5—15 U´- * Svako unošenje N u poremećeni ekosistem odlaze oporavak ""-´´ Kritični N unos može se približiti trošenju ako je malo opterećenje sumporom *** Tznosi se mogu pretvorili u mol m ´ god.-1 dijeljenjem sa 140. Kritična N opterećenja za različito produktivne ekosisteme (kgNha -1 god."1) Tabela 5 Ekosistem Kritično opterećenje Listače** 5—20* Četinjače´´´´´´ 3—15Grmlje 3— 5* Livade 3—10* Močvare 3— 5* Kod zrelih sastojma opterećenje se može približiti 0 ´´* Nestabilni ekosistem treba imati opterećenje blizu 0 *** Bez većeg smanjenja N gospodarenjem Ako se pretpostave kritične koncentracije nitrata za podzemnu vodu od 50 mg/l (EEC standard), a suvišak oborina varira između 100—400 mm godišnje, dolazi do kritičnog opterećenja od 10 do 40 kgNha—1 god.—1 BIOLOŠKE POSLJEDICE PREKOMJERNOG OPTEREĆENJA TERESTIČKIH EKOSISTEMA DUŠIKOM Pod pretpostavkom da je kritično opterećenje dušikom utvrđeno, te da je preveliko, tada dolazi do biološko-ekoloških posljedica. Metode koje se upotrebljavaju za otkrivanje promjena uključuju eksperimente u kontroliranim uvjetima, kemijske analize i komparacije florističkih i faunističkih sastava u prostoru i vremenu u terenskim (poljskim) uvjetima. |