DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 140 <-- 140 --> PDF |
trema (Klasa 1) u tlima dominiraju minerali kao što su to kvare i mikroklin koji imaju ograničenu sposobnost neutralizacije unesenih kiselina. Tla, koja su nastala iz tih minerala imaju slabu zasićenost bazama i vrlo ograničen kapacitet za neulrlizacije kiselina. Kritično opterećenje za takva tla mora biti nisko. Pored toga, nekoliko drugih faktora utječe na osjetljivost tala na zakisel javan je. Tu spadaju: klima, hidrologija, biološki procesi, dubina tla, tekstura i kemijska svojstva (Tabela 2). Ti će faktori utjecati na kritično opterećenje u bilo kojem području. Faktori koji utječu na kritično opterećenje šumskih tala Tabela Faktor Snižava vrijednost kritičnog opterećenja Povisuje vrijednost kritičnog opterećenja Oborine visoke niske vegetacija Nagib Tekstura tla Drenaža tla četinjače visok grubo-pjeskovr dobra listače nizak fina struktura slaba Dubina tla Kapacitet tla za adsorpciju sulfata Depozicija bazičnih kationa plitko nizak niska duboko visok visoka Kritična opterećenja za kiselinske spojeve sumpora koji su dobiveni gornjim postupkom i bazirani na dosadašnjim saznanjima prikazana su u Tabeli 3. Kritično opterećenje za šumska tla (0—50 cm) Tabela 3 Ukupni acid i te t Ekvivalentna količina sumporu Klasa kmoKH´Vkm- god. kg/ha god. <20 <3 20—50 3—8 50—100 8—16 100—200 16—32 >200 >32 Ako uvjeti dani u ´tabeli 2 povećavaju osjetljivost tada treba primjeniti niži limit kritičnog opterećenja. Kada uvjeti odgovaraju osjetljivosti tla. tada se može primjeniti gornji limit za kritično opterećenje. Visoko kritično opterećenje u klasi 5 može biti definirano (ograničeno) drugim limitirajućim faktorima kao što su kritične vrijednosti polutanata. KRITIČNA OPTEREĆENJA TERESTICKJH EKOSISTEMA DUŠIKOM Procjena kritičnog opterećenja dana je na bazi službene definicije: — radi se o tlu kao glavnom elementu ekosistema i kao glavnom supstratu za uspijevanje biljaka i drugih živih organizama, |