DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 132 <-- 132 --> PDF |
svoj način, dobre, ali ne bi bilo dobro kad bi se npr. reklo »Umiranje tuljana uzrokovano imunotoksikološkim razlozima«. Kako se pravilno upotrebljavaju izrazi ugibanje i umiranje šuma, može se vidjeti npr. u jednom Pdškorićevom članku u »Šumarskom listu « (1985), u kojem autor prikazuje austrijski časopis »Allgemeine Forstzeitung «. P i š k o6r i ć prevodi »Waldsterben« kao »ugibanje šuma«, ali u poslovici »Der Wald langsam wachst und leisc stirbt« glagol »stirbt« prevodi kao »umire« (»Šume lagano rastu i lagano umiru«). Još bi bolji prijevod bio »Šuma polako raste i tiho umire«, no to ovdje nije važno, jer je riječ o ugibanju i umiranju šuma. U toj poslovici izraz šuma umire ne samo da nije loš, nego je bolji od bilo kojeg drugog koji bi mogao doći na njegovo mjesto. ZAKLJUČAK Nije bilo nikakve potrebe da se najnoviji val sušenja šuma u nas i u svijetu nazove umiranjem šuma. Isto je tako nepotrebno, pa i štetno, taj izraz upotrebljavati kao istoznačnicu za sušenje šuma uz toliko drugih koje imaju isto ili slično značenje {ugibanje, odumiranje, propadanje). To samo stvara terminološku zbrku, koja unosi nejasnoće u inače zamršenu problematiku sušenja šuma. Izraz umiranje šuma nije u skladu s književnim jezikom, pa prema tome ni sa stručnim kao njegovom granom. Zato bi ga trebalo što prije potpuno napustiti. Ne valja se, dakako, zanositi iluzijom da je to lako ostvariti, s obzirom na to da je on već prilično udomaćen i u govornom jeziku i u pisanoj riječi. Iz iskustva je poznato da je teže osloboditi se već udomaćenog lošeg naziva nego stvoriti bilo kakav novi. Ipak, to nas ne bi smjelo obeshrabriti u nastojanjima za unapređenjem našega stručnog nazivlja. Dobro razvijena i izgrađena terminologija može znatno pridonijeti unapređenju struke, pa zato odgovornost stručnjaka za razvoj svoje struke uključuje i odgovornost za razvoj odgovarajućeg stručnog" nazivlja. Razumije se da ni u znanosti nije moguće, a nije ni potrebno, sprečavati utjecaj jednog jezika na drugi. Štoviše, kako to navodi Sol a r (1988 a), »med osnove raziskovalnega dela spada tuđi kritično sprejemanjc metodoloških novosti iz tujega slovstva«. No, valja posebno naglasiti ono »kritično «. Šteta što je zbog nedostatka te kritičnosti od njemačke liječi Waldsterben nastalo naše umiranje šuma. LITERATURA A1 i k a 1 f i ć, F., 1986: Umiranje šuma pod uticajem zagađene životne sredine je i jugoslavenska stvarnost. »Zaštita atmosfere«, 14, 1, Sarajevo, 13—14 Alikalfić , F., 1986: I šume umiru u prekomjerno zagađenoj životnoj sredini. »Šumarstvo i prerada drveta«, 40, 1—3, Sarajevo, 1—24 A n d r o i ć, M., 1982: Značaj zaštite šuma u suvremenom šumarstvu. Drugi kon gres zaštite bilja Jugoslavije, Zbornik radova, sveska 4, Vrnjačka Banja, 31—40 Androić , M., 1986: Uzroci umiranja šuma u nas i u svijetu. Jugoslavensko savjetovanje o primjeni pesticida, Zbornik radova, sveska 8, Opatija, 9—18 358 |