DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 128 <-- 128 --> PDF |
članka, njegov se autor (Jakčin ) nije strogo pridržavao (a to nije ni bilo potrebno) stručne terminologije. No, koliku god se nekome činio kao metafora, izraz »šume boluju« bolji je od bilo kojega drugog, i s jezičnog i sa stručnog gledišta. U našem, pa i LI mnogim drugim jezicima, boluju svi živi organizmi: ljudi, životinje i biljke. Po svojoj definiciji fitopatologija je znanost koja proučava bolesti biljaka, prije svega poljoprivrednih i šumskih. Pa kao što boluje pojdina biljka ili stablo, tako može bolovali i šuma, tj. zajednica stabala, pa i čitava bioccnoza kao zajednica biljaka i životinja. Nadalje, ako neka šuma boluje, to znači da se može i oporaviti a kad se kaže da ugiba (ili ´umire), onda joj se time proriče si^ gurna propast, smrt. Razumije se da je to ne samo krajnje pesimistička, već i netočna prognoza, ako se primjenjuje uvijek i na sve šume pogoršanog zdravstvenoga stanja. Ako, dakle, šume boluju, logičan bi bio i izraz bolovanje šuma. To bi bio i stručno najprikladniji izraz kada već ne bi bio u širokoj upotrebi u medicini i običnom životu, više u značenju odsutnosti s posla zbog bolesti, nego bolesnog stanja (iako je u tom slučaju naglasak na prvome slogu: bolovanje). Zato je ipak najbolje ostali kod izraza kao što su sušenje i si., općenito prihvaćenih i upolrebljavanih u našim, pa i u stranim jezicima (dakako, osim umiranja). Kako se ti izrazi upotrebljavaju u drugim jezicima? Evo najprije nekoliko primjera iz skupine slavenskih jezika. U slovenskom samo ljudi umiru, životinje poginjajo, a drvo se suši ili ođmira. U »Gozdarskem slovarju« (Brinar , 1970) možemo o tome naći ovo: »odmiranje -a s odmiranje drevja, postopno sušenje- drevja« i »odrnirati -am drevje odmira, drevje postopno umira, se suši«. Za makedonski vrijedi ono isto što i za hrvatski, srpski i slovenski. Umiru samo ljudi, a za životinje postoje drugi izrazi, kao npr. zaginuvanje, pcovisuvanje i dr. Za šumu je uobičajen izraz sušenje (npr. H a d ž i- Ristova, 1987). U bugarskoj entomološkoj literaturi uz izraz ugibanje može se naći i umiranje insekata. Tako npr. Raše v (1988) navodi kako »... ličinkata gladuva 14 dni poradi lipsa na lista, bez da umre.« I, malo dalje: ». . . zagivane na nasekomoto ot mikozi ...«. Međutim, drevće ne umire, nego ugiba ili se suši. Evo nekoliko primjera: ». . . takiva nasaždenija zagivat i tehničeskite kačestva na d´rvesinata značitelno se ponižavat.« (Kere midčiev, 1953), »... masovolo sahnene na elšata .. .« (Marinov, Gavrilov , 1980), ».. .masovoto izsahvane na brjasta od holandskata bolest...« (Marinov, K u n e v, 1981). U slovačkoj stručnoj literaturi za masovno ugibanje hrasta ustaljen je termin »hromadne hvnutie dubov« (Gogola-Chovanec, 1987, H e š k o, 1987, Leontovyc a Patočka, 1987, Sobocky a Mankovska, 1987). Upotrebljava se i izraz odumieranie duba, ali nikada umieranie, tj. umiranje, koji se upotrebljava jedino za ljude. U češkom se na isti način razlikuju riječi hynouti (ginuti, propadati), hynuti (ugibanje), odumirati (odumrijeti) od riječi umiiti (umrijeti) i umirdni (umiranje). Tako se npr. u tom smislu upotrebljava izraz »odumirani jilmu« (F a r s k y, 1936) i »odumirani dubu« (P f i h o d a, 1982). 354 |