DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Upotreba izraza umiranje šuma nije samo jezično pitanje. Ona ima i šire implikacije, ponajprije u samoj šumarskoj struci. Vidjeli smo da se umiranje šuma upotrebljava sasvim proizvoljno, čas kao sinonim za sušenje šuma, a čas kao oznaka za sušenj e zbog onečišćenja atmosfere ´i kiselih kiša. Može se dogoditi — i događa se — da se šume ponegdje suše npr. zbog napada insekata, gljiva ili zbog nekih drugih uzročnika, i da se tada za njih, zbog spomenute sinonimije, kaže da umiru, što implicite može značiti da se suše zbog polutanata i kiselih kiša. Na taj se način preko izraza umiranje indirektno širi i kriva dijagnoza zdravstvenog stanja šuma, a p o 1 u t a n t i i kisele kiše posrtaju neopravdano glavni, ponekad i jedini ašumjeno»brpopkserakaudagvslehbi krivci što se šume suše. DA LI JE POTREBAN NOV TERMIN? Povremeno sušenje šuma na većim prostorima pojavljuje se u Evropi od davnih vremena. 0 tim se pojavama raspravlja još u prvoj polovini 18. stoljeća (Fleming , 1724). Najnoviji val sušenja, po mišljenju većine istraživača, u mnogo čemu se razlikuju od prijašnjih. Specifično obilježje daju mu mjestimice jak utjecaj onečišćenog zraka i kiselih kiša, te naglo povećanje površina i vrsta drveća zahvaćenih sušenjem. No i u prošlosti se svaki novi val sušenja u nečemu razlikovao od prethodnog, ali se uvijek jednako govorilo i pisalo da se šume, ili pojedine vrste drveća, suše, propadaju i si. Zašto bi onda to najnovije sušenje trebalo nazivati novim imenom? Za pogoršanje zdravstvenog stanja šuma mogli smo do sada u našoj stručnoj literaturi naći ove izraze: sušenje, ugibanje, odumiranje i propadanje. Svi se oni uglavnom upotrebljavaju u istom značenju, često naizmjenično, samo radi raznovrsnijeg načina izražavanja. Tako npr. A ndroi ć (1982) u poglavlju »Ugibanje bukve« upotrebljava osim izraza ugibanje još i sušenje i propadanje kao istoznačnice. Ponekad se dva od ta četiri izraza nalaze jedan uz drugi, što bi trebalo značiti da imaju različito značenje (iako se to obično iz konteksta ne vidi). Evo nekoliko primjera: »Uzroci epidemijskog ugibanja i sušenja šuma« (Vajda, 1974), »Uzroci propadanja i sušenja poljskog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl) na teritoriju SFRJ« (S p a i ć, 1986), »Uzroci, simptomi i značaj sušenja i propadanja šuma« (Marinković , 1987 a), »Mogući uzroci sadašnjeg talasa sušenja i propadanja četinarskih i listopadnih šuma u Srbiji« (V a s i ć i T o m i ć, 1987), »eminentni šumarski stručnjaci za pojavu sušenja i odumiranja šuma« (L o n č a r i ć, 1988). U vezi s navedenim izrazima valja upozoriti na još jedan, koji se također pojavljuje u našoj stručnoj literaturi. To je izumiranje. Raspravljajući o utjecaju zračnih polutanata na šume sjeverozapadne Jugoslavije, Glavač, Koenies i Prpić (1985) osim umiranja šuma spominju i izumiranje jele: ». . . mora se naglasiti da je koincidencija aeropolucijom opterećenih staništa sa onima u kojima izumire jela očigledna«. 351 |