DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 121 <-- 121 --> PDF |
kennt das Englische keinen Begriff, der die vielsetige Bedeutund dieses Wortes, sei es nun emotional, okonomisch oder wissenschaftlich gemeint, auch nur annahernd beinhaltet.« Naravno, u stručnom nazivlju Waldsterben nije nikakav sentimentalni izraz, nego ima šumskogospodarsko znčenje. Razloga za raširenost izraza »Waldsterben, osobito u stručnoj literaturi, ima više. Prije svega, masovno sušenje šuma početkom osamdesetih godina ovoga stoljeća počelo je upravo u Njemačkoj, zatim se nastavilo LI Austriji i Švicarskoj itd. Zato su i istraživanja le pojave započeta i naročito intenzivno nastavljena baš u tim zemljama. Rezultat su mnoge znanstvene i sručne publikacije na njemačkom jeziku. Osim toga, riječ Waldsterben je prakična jer se njome izražava nešto za što su u drugim jezicima potrebne bar dvije riječi (dying back of forests, deperissementdes forels, olmiranie lesa itd). To isto vrijedi i za sušenje pojedinih vrsta šumskog drveća {llichenslerben, Tannensterben itd. u odnosu na dying back oj oaks, deperissement des sapins itd.). Izraz sterben kao glagol i glagolska imenica upotrebljava se u njemačkom i onda kad se misli na pojedine dijelove drveta, kao npr. Triebsterben (B u t i n, Sipmann, 1980) ili Rindensterben (Z y c h a, 1951), što na našem jeziku znači odumiranje izbojaka odnosno kore. Naš izraz umiranje šuma nastao je zacijelo pod utjecajem njemačkog jezika ili, točnije, neadekvatnim prijevodom s njemačkoga. Pojavio se najprije u Sloveniji, što se može razumjeti ako se uzme u obzir da ta naša republika neposredno graniči s Austrijom, da je zdravstveno stanje njezinih šuma slično onom u Ausriji, te da ona s tom zemljom na području šumarsva inače tijesno i uspješno surađuje. U Hrvatskoj je izraz umiranje šuma u nešto manjoj, ali sve češćoj upotrebi, a potječe izravno ili neizravno također iz njemačkog, tj. ili je preveden s njemačkog ili je preuzet iz slovenskog jezika, ´kamo je došao preko njemačkog. Daije prema jugoistoku, tj. u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, taj je izraz sve rjeđi, iako se u tim republikama također puno govori i piše o sušenju šuma. Valja ipak primijetiti da se on u pojedinim sredinama različito shvaća i prihvaća, pa ga neki autori upotrebljavaju veoma često, a neki rijetko ili nikako. U Vrnjačkoj Banji je 29. i 30. 10. 1987. održano savjetovanje o temi pod naslovom »Pojava i uzroci sušenja šuma« (referati sa savjetovanja tiskani su u časopisu »Šumarstvo «, br. 5, 1987). Međutim, isto je savjetovanje prikazano u slovenskom časopisu »Gozdarski vestnik« pod nasloom »Pojav in vzroki umiranja gozdov«, tj. umjesto izraza sušenja upotrijebljen je izraz umiranje(So far, 1988).´ Da li je umiranje šume samo još jedan, »suvremeniji« sinonim za sušenje šuma ili svaki od ta dva izraza ima posebno značenje? ŠTO ZNACI UMIRANJE ŠUMA? Glavač, Koenies i Prpić (1985) navode da su »prije otprilike 30 godina, oko 1954, ustanovljeni u Dinarskom gorju jugozapadne Hrvatske fenomeni koji su danas poznati pod imenom umiranje šuma, i to u |