DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 120 <-- 120 --> PDF |
na gozdove Slovenije ter stabilnost slovenskega gozda in prostora v luči pojava umiranja gozdov«. Jedna od tema tog programa glasi: »Vplivi onesnaženosti okolja na gozdove in gospodarjenje z njimi — umiranje gozdov « . Pod naslovom »Umiranje šuma« organizirao je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji sa Šumarskim institutom u Jastrebarskom, anketu o zdravstvenom stanju šuma na području SRH (P r p i č, 1986). Isti je Fakultet, u suradnji s Kulturnim i informativnim centrom SR Njemačke u Zagrebu, 5. i 6. listopada 1988. organizirao simpozij pod naslovom »Ekološki i privredni aspekti propadanja šuma«. U programu simpozija riječ »Waldsterben« u naslovu referata dr Schutt a prevedena je na naš jezik izrazom umiranje šuma. Taj se izraz mogao čuti i u ostalim leferatima i diskusiji. Izrazi umiranje šuma, drveće umire i si. mogu se često naći i u novinama. Tako je npr. zagrebački »Večernji list« od 15. 11. 1977. donio članak pod naslovom »Zašto drveće umire?«, 13. 06. 1988. članak »Šume tiho umiru«, a 31. 10. 1988. članak »Nezadrživo umiru šume«. Zagrebački »Vjesnik« od 4. 02. 1988. donio je članak pod naslovom »Vapaj za opstanak: umiru šume!«, a 3. 01. 1988. članak »Šume umiru od struje«. U časopisu »Vikend« od 05. 08. 1988. pojavio se članak pod naslovom »Šume boluju ali ne umiru!«. Evo i primjera s radija i televizije. Na 1. programu TV Zagreb, 09. 11. 1988. emitirana je dokumentarna emisija »Živjeti s prirodom« Sarajevske televizije, u kojoj smo imali prilike vidjeti njemački film pod nazivom »Waldsterben«, što je na naš jezik prevedeno kao »Umiranje šuma«. Radio Zagreb emitirao je u noćnom programu 10. listopada 1988. razgovor svog novinara s našim šumarskim stručnjacima u Gorskom Kotaru, gdje se također moglo čuti kako šume umiru, kako je došlo do umiranjašuma i tome slično. Na 1. programu TV Zagreb, 11. 02. 1989. pojavio se još jedan nov izraz: pomor šuma. O njemu će ovdje također biti riječi. UMIRANJE ŠUMA I WALDSTERBEN Njemačka riječ Waldsterben danas je dobro poznata i daleko izvan njemačkoga jezičnog područja (tj. izvan obje Njemačke, Austrije i Švicarske) šumarskim stručnjacima i mnogim nestručnjacima, onima koji razumiju i onima koji ne razumiju ili slabo razumiju taj jezik. Ona se čak pojavljuje u izvornom liku i u tekstovima na drugim jezicima. Evo jednog primjera u kombinaciji s engleskim: »Waldsterben, a general decline of forests...« (Schiitt, Cowling, 1985). Ili npr. u grčkom tekstu: »Gnosto san Waldsterben (Thanatos tou dasous) to fenomeno auto ine cna sinolo simptomaton .. .« (D i m i t r i a d i s, 1988). Prema Mačeku (1988) tom riječju Nijemci »skušajo ponazoriti tesno povezanost in čustveno razmerje ljudi do gozdov«. Važno je, međutim, naglasiti da ta »tijesna povezanost « sa šumom ima u Nijemaca veoma široko i ponajprije materijalno značenje. Kao što to kaže Baltensweile r (1985): »Tatsachlich |