DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 112 <-- 112 --> PDF |
od ovih točaka. Stoga je napisano više od 50 radova na njemačkom jeziku o povezanosti između oštećenja šuma i drvne kvalitete. c) Da bi se donio sud o rezultatima ovih vrlo različitih istraživanja, trebalo bi uzeti u obzir slijedeća pravila: 1. Prirodni raspon drvnih karakteristika — potpuno neovisno o šumskim oštećenjima — vrlo je velik. 2. Prirodni raspon mnogih karakteristika drveta prije početka istraživanja s eventualnim utjecajem oštećenja drveta nije bio dovoljno poznat. 3. Izvana vidljive razlike između zdravog i oštećenjima šuma pogođenog drveća su jako velike i upadljive. Stoga bi trebalo pri pregledu drveta tražiti samo bitne razlike, a ne neznatne. d) Time je zatvoren okvir unutar kojeg treba sagledavati navedene rezultate istraživanja o oštećenjima šuma i kvalitete drveta. Kako je u međuvremenu objavljeno mnogo radova na tu temu, pokušali smo rezultate grubo sažeti u tabelama. U tabelama se lijevo navodi istraživani faktor, a gore istraživana vrsta drveta. Rezultati se tada označuju s O, A ili Z. O znači, da nema razlike između zdravog i oboljelog drveća. A znači, da je ustanovljen pad pojedine vrijednosti u oboljelom drveću. Z znači, da pojedini istraživani faktor pokazuje porast kod oboljelog drveća. Ako je A odn. Z u zagradama, time je naznačeno, da su pad odnosno porast neznatni. Tako O — (A) ili O — (Z) znači, da su ustanovljene vrijednosti u usporedbi sa zdravim i bolesnim drvećem djelomično bile jednake, ili su mjestimično ustanovljeni vrlo neznatni porasti ili padovi. Mali brojevi pod pojedinim simbolima ukazuju na literaturu u kojoj se nalaze ti podaci. Ispod tabela su brojevi literature, autora i godina objavljivanja. (Potpuni popis literature se nalazi kod organizatora). Ukupno je ocijenjeno 49 radova. ANATOMIJA DRVA (tabela 1) Ovdje se istražuje duljina, debljina stijenke ili lignificiranje traheida kao i smolnih kanala. Pokazalo se da je duljina traheida bila jednaka ili je ustanovljeno neznatno smanjenje. Jedino se kod duglazije pokazalo znatnije smanjenje. Kako se kod oboljelog drveća primijećuje mnogostruko smanjenje širine godova, ne može se takovo smanjenje dužina traheida u osnovi povezati s oboljenjem, već se mora istovremeno pitati, u kojoj mjeri se utjecaj smanjenog rasta također neovisno od oboljenja uzrokovanog oštećenjima šuma može iskazati. Drugim riječima, isto pitanje vrijedi i za debljinustijenke. Što se tiče lignificiranja staničnih stijenki, koje je naročito važno za očuvanje čvrstoće drveća, nije bilo razlike među istraživanim borovima, |