DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 111     <-- 111 -->        PDF

4. Konačno bi se mogao očekivati i pad vodenog sadržaja u živom drvetu
(kvantitet vode).
Takav pad vodenog sadržaja, prvenstveno u najvanjskijim slojevima drvcta
pod korom, mogao bi dovesti do poboljšanih uvjeta za napad sekundarnih
štetočina kao što su bakterije, gljivice i insekti.


I ova pretpostavka bi mogla utjecati na stvaranje prije svega sekundarnih
oštećenja još u živom drvetu, a time i na krajnji rok sječe zdravog drveta,
te također na sekundarna oštećenja nakon sječe, dakle za vrijeme
uskladištenja. Sekundarna oštećenja najrazličitije vrste bi zatim, naravno,
mogla indirektno utjecati opet na čvrstoću drveta.


b) Međutim, ovim navedenim pesimističkim teorijama mogu se bez. provjeravanja
suprotstaviti neka optimistična razmišljanja:


1. Zaštita drvetu koju mu pruža tokom dugog života drveta izrazito djelotvorna
kora ostavlja prilično nevjerojatnim direktni utjecaj štetnih tvari
na stanice kambija i ispod njih na stanice drveta.
2. Osim toga treba imati na umu da je drvo u osnovi sastavljeno od
mrtvih stanica. Žive stanice u crnogorici se nalaze samo u bjeljici, i tamo u
postocima od otprilike 5—10%, a kod naših domaćih bjelogoričnih vrsta do
ea. 30" u volumena.
3. Pretpostavke o mogućem utjecaju štetnih tvari otopljenih u vodi bi
se prvenstveno odnosile na sloj koji provodi vodu, dakle na bjeljiku. Pri
tome se mora uzeti u obzir da je ova voda prije ulaska u deblo morala
proći kroz bitno osjetljivije dijelove drveta nego što je to drveno tijelo
debla, dakle kroz fino korijenje. Pod visokom koncentracijom štetnih tvari
ono bi vjerojatno odumrlo i prema tome ne bi bilo primilo i uvelo vodu u
deblo.
4. Konačno je bilo već poznato, da je drvo među klasičnim građevinskim
materijalima već stoljećima poznato kao naročito otporno na agresivne kemikalije.
Stoga se među ostalim upotrebljava za gradnju hala u kojima se
skladište agresivne kemikalije ili se prerađuju. Iz istog razloga se je prije
upotrebljavalo za bačve za kiseline u industriji celuloze, a još danas se upotrebljava
za bačve u obradi metala kiselinama.
5. Također je poznato, da drveće može preživjeti ekstremne vremenske
uvjete ili napade životinjskih ili biljnih štetočina što rezultira gubitkom
lišća i prirasta, a da ne reagira abnormalnim izraslinama. Najpoznatije reakcije
drveta na ekstremna događanja su prije redukcija širine godova, ili
u najgorem slučaju izostanak godova.
6. Od naročitog značaja za procjenu ugroženosti kvalitete drveta zbog
novijih oštećenja šuma je činjenica, da istraživanja provedena od prošlog
stoljeća u vezi posljedica oštećenja dimom, dakle lokalnim emisijama, te
brojna istraživanja i mjerenja u vezi s time, nisu rezultirala nikakvim podacima
koji bi ukazivali a abnormalni razvoj drveta. Odštete posjednicima
šuma koje su plaćali industrijski pogoni bile su samo za pad prirasta, ali ne
i za smanjenje drvne kvalitete.
Usprkos općenitom optimizmu koje sam dijelio s mnogim istraživačima
koji su se dugo bavili drvetom, istraživanja su se morala provoditi za svaku