DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1989 str. 110 <-- 110 --> PDF |
AKTUALNA PITANJA I MOGUĆI ODGOVORI O UTJECAJIMA EMISIJA NA SVOJSTVA DRVETA Znanstvenom istraživanju drveta se stoga postavljaju mnoga pitanja na koja bi trebalo što prije odgovoriti, npr.: 1. Dolazi li kod oboljelog drveta cio strukturnih promjena u drvu? 2. Koju ulogu mogu igrati kemijski utjecaji na drvo? 3. Da li utječe oboljenje drveća na čvrstoću drva? 4. U kojem stadiju bolesti treba oboljelo drveće najkasnije posjeći, kako ne bi došlo do pada kvalitete drva sekundarnim oštećenjima? 5. Kako se ponaša drvo oboljelog drveća nakon sječe i skladištenja oblovine? Dolazi li brzo do sekundarnih oštećenja? Ova pitanja su se morala istraživati na različitim vrstama drveta i različitim staništima. a) Ako se pokuša sistematizirati teoretski zamislive utjecaje emisija na karakteristike drveta, moglo bi se pesimistično pomisliti na slijedeća događanja: 1. Djelovanje kombija se bitno remeti. Novostvoreno drvo ne odgovara više po svojim anatomskim značajkama normalnom rasponu. Iz loga mogu proizaći promjene izgradnje stanice, koje se, međutim, moraju koncentrirati na sloj drveta nastao nakon oboljenja. Time bi nastao utjecaj na čvrstoću drveta u oblom slanju, dakle na primjer kao jarbol. Nasuprot tome ne treba očekivali nikakvo djelovanje na rezano drvo, jer pogođeno područje se prvenstveno nalazi u okorku i okrajku. 2. Teoretski je zamisliva i promjena staničnih tvari u živim slanicama drveta. Kad bi se pomislilo na takovu promjenu, ne bi se mogli isključiti naknadni utjecaji onih slojeva drveta koji su nastali prije oboljenja. Svakako bi si; taj utjecaj bitno ograničio na ono područje, u kojem se nalaze žive stanice drveta — pa makar i u manjem omjeru — dakle, na bjeljici. 1 tu bi se moglo pomišljati na smanjivanje čvrstoće drveta. Isto tako se ne bi trebalo isključiti pojavu sekundarnog oštećenja još u živom drvetu. Ukoliko se takovo strahovanje pokaže opravdano, trebalo bi odrediti krajnji rok sječe, tj. drveće treba posjeći već kod neznatnog oštećenja. 3. Slijedeća polazna točka za takova razmišljanja bile bi kemijske promjene vode u drvetu (kvalitet vode). Agresivne substance otopljene u vodi debla mogla bi izazvati naknadne promjene onih slojeva drveta koji su stvoreni još prije oboljenja. U svakom slučaju trebalo bi pri neznatnoj izmjeni vode u srčiki odnosno području zrelog drveta i ova strahovanja povezati s b jeljikom. Posljedice bi mogle biti opet redukcija čvrstoće drva, te prerana sekundarna oštećenja u živom drvetu. Ova hipoteza mora u svakom slučaju biti temeljena na vrlo visokim koncentracijama štetnih tvari. 336 |